Na Wall Streetu su u utorak burzovni indeksi porasli zahvaljujući oporavku tehnološkog sektora, ali i rastu energetskog sektora nakon snažnog skoka cijena nafte, pa su trgovinske tenzije između SAD-a i Kine bile u drugom planu.
Dow Jones ojačao je 113 bodova ili 0,44 posto, na 25.971 bod, dok je S&P 500 porastao 0,37 posto, na 2.887 bodova, a Nasdaq indeks 0,61 posto, na 7.972 boda. Najviše su jučer, 1 posto, porasle cijene dionica u energetskom sektor, što se zahvaljuje skoku cijena nafte za otprilike 2 posto jer se ulagači plaše da će američke sankcije Iranu izazvati pad ponude 'crnog zlata' na tržištu.
Znatno je, 0,8 posto, porastao i S&P indeks tehnološkog sektora, pri čemu je predvodila dionica Applea sa skokom cijene za 2,5 posto dan uoči predstavljanja novih modela iPhonea.
Tehnološki je sektor danima bio pod pritiskom zbog strahovanja ulagača od novih regulacija u tom sektoru, ali i upozorenja Applea i nekoliko drugih kompanija da bi im moglo naštetiti uvođenja carina na kineske proizvode jer mnoge komponente za svoje proizvode uvoze upravo iz Kine.
Veliki rast tehnološkog sektora
„Oporavak tog sektora glavni je pokretač tržišta u današnjem trgovanju. Možda se taj sektor oporavlja od udarca, a ulagači se nadaju da se tržišni lider vratio”, kaže Alan Lancz, predsjednik u tvrtki Alan B. Lanz & Associates.
Tehnološki je sektor, naime, od početka godine predvodio uspon tržišta s rastom od gotovo 18 posto.
Zahvaljujući tome, jučer su trgovinske napetosti između SAD-a i Kine pale u drugi plan. No, ulagači su ipak suzdržani jer je prošloga tjedna istekao rok za javnu raspravu o prijedlogu predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da se uvedu carine na uvoz daljnjih 200 milijardi dolara vrijednih kineskih proizvoda.
I dok se čeka odluka o tome, Trump je u međuvremenu izjavio kako je spreman uvesti dodatne carine na kineske proizvode vrijedne 267 milijardi dolara. Dosad su SAD i Kina jedna drugoj nametnule uvozne carine na robu vrijednu 50 milijardi dolara, a Kina je najavila da će i na nove carine odgovoriti – carinama.
A na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,08 posto, na 7.273 boda, a frankfurtski DAX 0,13 posto, na 11.970 bodova. Pariški CAC ojačao je, pak, 0,27 posto, na 5.283 boda.
Pad na azijskim burzama
Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica pale deseti dan zaredom, zaronivši na nove najniže razine u 14 mjeseci, jer se ulagači plaše eskalacije trgovinskog rata između SAD-a i Kine.MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 0,3 posto, oslabivši deseti dan zaredom.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 0,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Singapuru, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju pale između 0,1 i 0,4 posto. Pad MSCI indeksa na najniže razine od srpnja 2017. godine posljedica je jačanja tenzija između Washingtona i Pekinga, koje opterećuju tržišta već tjednima.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 95,13 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 95,23 boda. Pritom je cijena dolara prema japanskoj valuti porasla s jučerašnjih 111,40 na 111,50 jena.
U odnosu na europsku valutu, dolar je, pak, stabilan, pa se tečaj eura kreće oko 1,1590 dolara, kao i jučer u ovo doba.
A cijene nafte posljednjih dana rastu jer ih podržava najava američkih sankcija protiv iranske naftne industrije, što bi moglo izazvati pad ponude 'crnog zlata' na tržištima.
Nakon što je jučer skočila više od 2 posto, jutros je na londonskom tržištu cijena barela porasla daljnjih 0,7 posto, na 79,60 dolara.