Dok je profit banaka lani više nego prepolovljen, u prva tri mjeseca ove godine gotovo se vratio na pretkriznu razinu. Sektor je ostvario dobit od 1,07 milijardi kuna, pokazuju podaci HNB-a, što je vrlo blizu rezultatu iz istog razdoblja 2020. godine kada je iznosila 1,27 milijardi kuna. Povratak dobrim poslovnim rezultatima pripisuje se činjenici da je prestao pritisak na rast rezervacija za potencijalne gubitke, a Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka posebno naglašava „značajno povećanje ostalog neto nekamatnog prihoda“, prvenstveno zbog prihoda od dividendi. S druge strane, negativan utjecaj na rezultate imali su neto prihodi standardnih bankarskih proizvoda i usluga, s padom od 5,2 posto, dok je su oni od provizija i naknada pali za 6,8 posto.
Jedna banka s gubitkom
Poslovni rezultati u pojedinoj banci uvelike su ovisili o tome kada su počele izdvajati rezervacije za gubitke, odmah na početku krize ili tijekom godine. Tako se nekoliko banaka može pohvaliti i boljim rezultatima u prvom kvartalu nego u istom razdoblju lani. Nakon što je zabilježila gubitak od 8,4 milijuna kuna, Raiffeisen banka je ostvarila dobit od 40,3 milijuna kuna, a Sberbanka je također minus od 13,7 milijuna kuna pretvorila u plus od 10,5 milijuna kuna. Erste banka, pak, povećala je dobit za oko 20 posto, sa 146 na 179 milijuna kuna.
Najveću dobit u prvom tromjesečju imala je Zagrebačka banka 416,8 milijuna kuna, ali u odnosu na isto razdoblje lani manja je za petinu. Dobit PBZ-a iznosila je 195,4 milijuna kuna, a u istom razdoblju lani 195 milijuna, dok je u HPB-u ostala na sličnoj razini, oko 40 milijuna kuna. Od 23 banke tek je jedna u prvom tromjesečju ove godine poslovala s gubitkom, Imex banka, a iznosio je oko tri milijuna kuna. Ukupna imovina banaka rasla je 1,8 posto u odnosu na kraj 2020., a uglavnom zvog povećanja depozite kod HNB-a i kredita. Iako postoji snažan poticaj za poboljšanje rezultata kroz povećanje kreditiranja, Adrović ističe kako postoje strukturna ograničenja na strani potražnje, osim kod stambenog kreditiranja.
„Ipak, pojava vrlo blagog oporavka gotovinskih nenamjenskih kredita početkom 2021. nakon osjetnog smanjenja u toku 2020. ukazuje da bi se uskoro i na planu potrošnje oporavak mogao ubrzati i učvrstiti izglede za postizanje stope rasta realnog BDP-a od oko 5 posto u ovoj godini. Banke su svakako spremne odgovoriti na očekivani rast potražnje za kreditima te kada oporavak gospodarstva uzme maha kroz jačanje investicijske aktivnosti, što očekujemo već ove godine“, kaže Adrović. Unatoč pogoršanju rezultata banaka uslijed Covid-19, naglašava kako su banke kvalitetno odgovorile na potražnju za kreditima, al i da su na izlasku iz ove krize, u pogledu likvidnosti i solventnosti, "još spremnije odgovoriti na potražnju za kreditima nego što je bio slučaj u prethodnoj krizi".
Kapitaliziranost banaka
Kako moratoriji i dalje imaju specijalni status nije došlo nni do rasta neprihodujućih kredita (NPL), štovše smanjeni su na 5,23 posto s 5,4 posto koliko su iznosili na kraju godine. Pritom su loši krediti u portfelju kredita kućanstvima porasli sa 7,1 posto na 7,2 posto, dok su kod poduzeća smanjeni s 12,5 posto na 12,1 posto. Međutim, s prestankom moratorija kod dijela turističkog sektora izgledan je i njihov rast do kraja godine.
U odnosu na kraj prošle godine, navodi HNB, porasli su i pokazatelji profitabilnosti banaka: prinos na imovinu (ROA) povećan je s 0,6 posto na 0,9 posto, a prinos na kapital (ROE) s 4,4 posto na 6,8 posto. Ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnoga sustava, ističu u središnjoj banci, dodatno su osnaženi u prošloj godini zadržavanjem dobiti i ciljanim regulatornim prilagodbama vezanima uz pandemiju. "U prvom tromjesečju ove godine zadržali su se na vrlo visokim razinama, a stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava iznosila je 25,1 posto", navode u HNB-u. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od minimuma od osam posto, a zadovoljile sui propisane minimalne likvidnosne zahtjeve.