Šokiran sam, potresen, razočaran, ljut i ogorčen, izjadao se na prošlotjednoj sjednici Općinskog vijeća slovenskog Šoštanja tamošnji gradonačelnik Boris Goličnik. Što je izazvalo vatromet negativnih emocija kod gradonačelnika Šoštanja?
Nije to bila, primjerice, ni možebitna loša općinska ekonomska situacija, porast kriminala ili iseljavanje stanovništva, već najavljeno zatvaranje poslovnice Nove ljubljanske banke u Šoštanju, općini s 9000 stanovnika.
Nakon Goličnikova istupa uslijedilo je jednoglasno izglasavanje općinske rezolucije o najavljenom zatvaranju poslovnice NLB-a s sedam točaka.
- Općinsko vijeće Šoštanja poziva stanovnike općine i tvrtke da pomno prate razvoj događaja i najavljuje da će Općina Šoštanj u slučaju da NLB ne promijeni odluku o zatvaranju poslovnice poduprijeti razmišljanja o preusmjeravanju platnog poslovanja stanovnika, udruga i lokalnih tvrtki prema ponuditelju koji će jamčiti stalnu fizičku prisutnost u lokalnom okruženju - navodi se u petoj točci spomenute rezolucije koja je, osim NLB-u, odlaslana Narodnoj banci Slovenije, Ministarstvu za koheziju i regionalni razvoj, Ministarstvu za javnu upravu i udruzi općina Slovenije.
Sistemska banka
Općinske vlasti Šoštanja posebno ističu nemogućnost starijeg stanovništva i osoba s posebnim potrebama u Šoštanju da se koriste digitalnim bankarstvom kao alernativnim rješenjem nakon zatvaranja poslovnice najavljenog za 1. siječnja iduće godine.
Narodnoj banci i Ministarstvu financija skreću pozornost na poštivanje načela jednake dostupnosti bankarskih usluga za sve građane.
Iako je NLB u značajnoj mjeri privatizirana, uz pretežito vlasništvo u njoj Europske banke za obnovu razvoj i slovenske države, općina Šoštanj naziva NLB sistemskom bankom koja mora voditi računa o načelu jednake dostupnosti bankarskih usluga svim slovenskim građanima.
Čini se da je Goličnika i njegove sugrađane posebno povrijedio način na koji se NLB odlučio zatvoriti poslovnicu u Šoštanju i trenutak u kojem se to događa, jer, kako je gradonačelnik izjavio za slovenske medije, nije bilo nikakvih naznaka da će doći do zatvaranja poslovnice.
- U procesu smo energetskog restrukturiranja, što je ključno i za regiju i za cijelu zemlju. Provodimo opsežnu obnovu nakon poplava, jačamo lokalno gospodarstvo i potičemo poduzetništvo, s jakim naglaskom na starije osobe, ranjive skupine i osobe s invaliditetom - napomenuo je Goličnik koji tek treba obaviti razgovor s predsjednikom Uprave NLB-a Blažom Brodnjakom na ovu temu.
Istodobno s rezolucijom o NLB-u, Općinsko vijeće Šoštanja izglasalo je proračun za iduću godinu koji je težak 58 milijuna eura, od čega je čak 28 milijuna eura pomoć države za obnovu od poplava koje su devastirale općinu u ljeto 2023..
Gašenja i otpuštanja
Nova ljubljanska banka, najveća poslovna banka u deželi, s gašenjem poslovnica na matičnom tržištu počela je još 2016. s obrazloženjem da su nove pretežite navike korisnika njezinih usluga više vezane uz digitalne i usluge bankomata, a manje za posjete poslovnicama.
Pritom nisu skrivali da se gašenje poslovnica provodi i zbog optimizacije mreže ureda i povećanja ukupne efikasnosti poslovanja.
Smanjenje mreže poslovnica pratilo je i smanjenje broja zaposlenih NLB-a, od 2010. do 2019. broj zaposlenih u banci spao je s 4200 na 2600.
Sudeći po poslovom rezultatu NLB-a za 2024., kada je dobit banke dosegnula 514,6 milijuna eura uz međugodišnji rast od devet posto a neto prihod od kamata iznosio 934 milijuna eura s porastom u odnosu na 2023. za 12 posto, spomenuti rezovi donijeli su efekte koje su zacrtali Uprava i dioničari banke.
U manja mjesta u kojima je ugasila poslovnice NLB, među ostalim, šalje mobilni ured. I prije Šoštanja bilo je primjera da se lokalne vlasti bune protiv gašenja poslovnica i načina na koji NLB to čini, ali nije bilo prijetnji povlačenja depozita iz banke.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....