OBNOVA I OTPORNOST

Online panel Jutarnjeg lista: Kako do sinergije znanosti i gospodarstva

Više je od 50.000 oštećenih građevina nakon potresa u Zagrebu i Baniji, a čeka nas i revitalizacija života
Darko Horvat
 Goran Mehkek/Cropixdog

Kako poboljšati suradnju akademske zajednice i gospodarstva u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti vrijednog 49 milijardi kuna? Trebaju li fakulteti pristupati poduzetnicima sa svojim idejama ili poduzetnici od znanstvenika tražiti rješenja? Gdje je dosad zapinjalo u tim suradnjama i je li pred nama, s obzirom na generacijsku obnovu koja nas čeka nakon potresa i pandemije, novo doba zajedništva za poduzetnike i članove akademske zajednice?

Generacijska obnova

Bile su to samo neke od tema jučerašnje konferencije "Obnova i otpornost - izazovi i rješenja", u organizaciji Građevinskog fakulteta u Zagrebu i u suradnji s Jutarnjim listom, koja je održana u hotelu Westin, a na njoj su, uz predstavnika Vlade Darka Horvata, ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, sudjelovali dekani važnih zagrebačkih fakulteta te poduzetnici i direktori, među ostalima Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave DIV grupe, Ivan Bahun, zamjenik predsjednika Uprave Končar Elektroindustrije, i Davor Žmegač, predsjednik Uprave Petrokemije. Kako je uvodno u svojem govoru napomenuo glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić, na ovoj konferenciji se prvi put okupljaju, uz predstavnike vlasti i gospodarstva, dekani pet zagrebačkih fakulteta: Građevinskog fakulteta, Medicinskog fakulteta, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije te Fakulteta prometnih znanosti.

image
Digitalna konferencija Obnova i otpornost
Goran Mehkek/Cropixdog

Ministar Darko Horvat uvodno se obratio okupljenim adresirajući goruća pitanja obnove nakon potresa.

- U kojoj je fazi obnova? To me pitaju svaki dan. Ono što možemo reći jest da je u ovom trenutku u provedbi 10 milijardi kuna ugovorenih projekata za građevinski sektor. To su sredstva koja smo zasad pribavili iz međunarodnih i europskih izvora - rekao je, dodavši da bismo na sve ono što nas čeka trebali gledati kao na "generacijsku obnovu".

A čeka nas saniranje štete procijenjene na 128 milijardi kuna. Više od 50.000 oštećenih građevina nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa, a usto i revitalizacija gospodarstva i života na tim područjima. Zato je, napominje, važan i Nacionalni plan oporavka i otpornosti, ukupne vrijednosti 49,08 milijardi kuna u okviru kojeg je 54 posto namijenjeno gospodarstvu, 15 posto znanosti, a ostatak obnovi, javnoj upravi, medicini i socijali. - Inzistiram zato na aktivnoj ulozi akademske zajednice, fakulteta i komora, jer samo zajedno možemo obnoviti i vratiti život u potresom pogođena područja - rekao je za kraj Horvat.

image
Marijan Klarica
Goran Mehkek/Cropixdog

Aktivna uloga

Kako će ta aktivna uloga gospodarstva i akademske zajednice, uz podršku politike, izgledati u praksi, bila je tema okruglog stola "Važnosti suradnje akademske zajednice i gospodarstva", a na kojemu su sudjelovali, osim ministra Horvata, Davor Žmegač, predsjednik Uprave Petrokemije, Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave DIV grupe i vlasnik splitskog brodogradilišta Brodosplit, Ivan Bahun, zamjenik predsjednika Uprave Končar Elektroindustrije, Dubravko Majetić, dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Tomislav Bolanča, dekan Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, te Tomislav Josip Mlinarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.Tomislav Debeljak otvorio je raspravu govoreći da je ključno, radilo se o državi, tvrtki ili obitelji, da vlada zajedništvo.

- Njemačka je konkurenta, a ima visoke plaće. Kako to? Pa zato što imaju tu sinergiju fakulteta, politike, sindikata, poslodavaca - započeo je Debeljak.

image
Stjepan Lakušić
Goran Mehkek/Cropixdog

Pod jednom kapom

Mlinarić, dekan Prometnog fakulteta, napominje ipak da nedostaje strategija na razini države koja bi akademsku zajednicu i gospodarstvo "stavila pod jednu kapu". Daje primjer na što točno misli: - Mi sada imamo situaciju da obrazujemo mladog stručnjaka, da on nešto inovira, napravi patent, onda ode u Švicarsku i tamo napravi biznis. Država bi tu trebala nešto učiniti - smatra.

Ivan Bahun, zamjenik predsjednika Uprave Končar Elektroindustrije, daje drugi primjer kako suradnja znanstvenika i poduzetnika ipak funkcionira.

- Končar ima dvije milijarde kuna industrijskih proizvoda izvezenih u Njemačku, Austriju, Švedsku, SAD, a sve je to plod suradnje s fakultetima, FER-om, Prometnim fakultetom, Fakultetom kemijskog inženjerstva - ističe.

image
Digitalna konferencija Obnova i otpornost
Goran Mehkek/Cropix

Davor Žmegač, predsjednik Uprave Petrokemije, nadovezao se da na kraju nije važno hoće li inicijativu preuzeti gospodarstvo ili znanost, već da moramo osvijestiti to da nas čeka novi svijet digitalne transformacije, energetskog obrata... Da naglasak ipak mora biti na dodatnoj vrijednosti, uzvratio je Dubravko Majetić, dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Konkretno, osvrćući se na plan oporavka, kazao je da ne bismo trebali zbrajati samo koliko će se novca iz EU povući, već gledati koliko će se projekata realizirati. Da mjesta za poboljšanje ima i na strani gospodarstva i znanosti, smatra Bolanča, dekan Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije. Uključio se i dekan Prometnog fakulteta Mlinarić govoreći da je prirodna stvar da "gospodarstvo naručuje, a fakulteti rješavaju", ali da njega u kontekstu plana obnove muči jedna druga stvar: - Hoćemo li kroz taj plan opet ulagati u HŽ ili u nove pametne kolodvore? - pita Mlinarić aludirajući na mogućnost da se Nacionalnim planom oporavka podmiruju zastarjele tehnologije i tvrtke gubitaši. Ministar Horvat na to je odgovorio da su neke tvrtke "pametnim restrukturiranjem i odmicanjem od politike dokazale da mogu rasti i razvijati se".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. kolovoz 2022 02:00