Dok je premijer Andrej Plenković jučer zadovoljno komentirao vijest o snažnom rastu hrvatskog BDP-a u trećem kvartalu, koji je četiri puta veći od prosjeka članica EU, u poslovnom dijelu svijeta već su naveliko počele kružiti negativne panične reakcije zbog novootkrivene varijante koronavirusa nazvane omikron, a na svjetskim burzama koje su do sada rasle s obje strane Atlantika instantno je zabilježen najveći pad u zadnjih godinu dana.
I cijena nafte je u petak odmah skliznula desetak posto, a sve to jer su, kako piše Reuters, investitori u strahu od nove varijante koronavirusa potražili zaštitu u sigurnijoj imovini. Tako su, primjerice, pale cijene dionica putničkih i avionskih kompanija koje su imale koristi od dosadašnjeg popuštanja restrikcija zbog covida-19, a indeks koji sadrži europske dionice iz sektora putovanja i turizma imao je najgori dan od ožujka 2020. godine, kada je buknula pandemija.
O novoj varijanti virusa detektiranog najprije u Južnoafričkoj Republici još uvijek se malo zna, pa i to jesu li postojeća cjepiva protiv nje manje učinkovita, ali već i informacija da ju je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nazvala zabrinjavajućom, dovela je do hitrih mjera u brojnim zapadnim zemljama, pa i Hrvatskoj, oko ulaska putnika iz JAR-a, Bocvane, Lesota, Namibije, Zimbabvea i Konga. Omikron je, međutim, već stigao na teritorij Europske unije, a Belgija je prva europska zemlja u kojoj je otkriven, no vjerojatno će joj se uskoro pridružiti i druge zemlje jer su dok ovo pišemo već i Njemačka i Češka prijavile kako sumnjaju da imaju prve slučajeve "uhvaćene" na povratnicima iz afričkih zemalja.
Koje će zaključke o dodatnoj prijetnji za zdravlje koju znači omikron donijeti znanstvenici treba još pričekati, ali pretpostavka je da je zarazniji od dosadašnje varijante. Što se pak tiče europskoga gospodarstva, strahovi oko nastavka njegova oporavka već su tu. Naime, zadnjih se dana počelo postavljati pitanje hoće li aktualni val zaraze delta varijantom virusa u članicama EU usporiti ekonomski rast kojem smo svjedočili ove godine nakon teške pandemijske 2020. godine.
Pojačaju li se restrikcije ili uvedu zaključavanja dijelova ekonomije i nadoveže li se na to neka jača zaraza novom varijantom virusa, nije teško zamisliti da će zazvoniti alarm za moguće ponavljanje crnog scenarija ekonomskog pada. U hrvatskom slučaju, lani je bio zabilježen pad BDP-a od osam posto.
Nekoliko proizvođača istražuje već koliko su njihova cjepiva efikasna na novoj varijanti virusa, a iz njemačke kompanije BioNTech, koja je s Pfizerom razvila jedno od najčešće korištenih mRNA cjepiva, poručili su kako će im za zaključak trebati oko dva tjedna. Bude li potrebno, kažu, novo bi cjepivo mogli proizvesti u roku od šest tjedana i prve doze početi izbacivati u roku od 100 dana.
Sir Andrew Pollard, direktor britanskog Oxford Vaccine Groupa koji je razvio cjepivo AstraZeneca, govoreći na BBC-ju oprezno je optimističan oko toga da bi postojeća cjepiva mogla biti učinkovita u prevenciji ozbiljnih slučajeva oboljenja uzrokovanog omikronom. Također, smatra kako je vrlo malo vjerojatno da bi nova varijanta virusa mogla dovesti do razbuktavanja pandemije među cijepljenim stanovništvom na način kako je bilo prošle godine.