Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika/poljoprivrednicu, koji će predstavljati Hrvatsku na izboru za najboljeg europskog poljoprivrednika, ušao je u završnu fazu. Stručni ocjenjivački sud odabrao je 20 najboljih. Ovo su njihove priče
Obitelj Kifer jedina u svojem selu drži muzne krave. Nema ih puno više ni u bližoj okolici, što je samo pokazatelj trenda pada broja farmi i grla muznih krava u Hrvatskoj, kojem su Kiferi ipak odlučili prkositi i pokazati da taj posao ipak nije pred nestankom u našoj zemlji iako to sugeriraju i brojke. Posljednji objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku govore da je Hrvatska u razdoblju od studenoga 2022. do studenoga 2023. izgubila 8000 muznih krava, jer njihov se broj sa 79.000 smanjio na 71.000, što je gubitak fonda od 10 posto. Krave s farme obitelji Kifer ipak su još tu.
- U laktaciji su trenutno 43 krave, jedini smo u selu i među rijetkima u općini koji smo ostali pri uzgoju mliječnih krava, a zadržali smo ih što iz tradicionalnih razloga, jer je na našem imanju sve i počelo s kravama, što iz nekog inata, kako bismo dokazali da se i s mliječnim kravama može postići dobar gospodarski rezultat. Tu je najveći problem što je posla jako puno u odnosu na zarađeno, jer je vjerojatno svaka druga grana poljoprivrede financijski isplativija, uz manje rada. Ovdje svaki dan u godini ima posla i netko mora biti na farmi, ali unatoč takvoj situaciji ne planiramo od toga odustati. Štoviše, dugoročno tu priču planiramo i oplemeniti - kaže nam Sandi Kifer, 27-godišnjak iz Rajsavca nedaleko od Požege, koji je prije osam godina odlučio nastaviti dobro utabanom stazom ratarstva i stočarstva na kojoj je prve korake učinio njegov pradjed, a tim su stopama nastavili djed pa njegovi otac Tomislav i majka Sanja.
Odrastao na farmi
- Odrastao sam na farmi, a sada nastavljam tu priču uz oca, koji mi je i uzor i velika pomoć u poslu - govori nam naš sugovornik dok obilazimo farmu smještenu iza njihove obiteljske kuće.
- Sada razbijamo staru štalu i uređujemo nove boksove za povećanje broja grla, ali i kako bismo poboljšali uvjete, da sve bude još urednije. Jako mi je stalo da su krave u čistim i urednim boksovima - istaknuo je ovaj mladić, koji je nakon završetka srednje škole upisao studij poljoprivredne mehanizacije u Osijeku, ali nije to izgurao do kraja. Vratio se kući i otvorio svoj OPG.
- Nitko me nije silio, ali kada odrastate na farmi, jednostavno osjetite obavezu da pomognete, a mene je to oduvijek i privlačilo, volio sam strojeve, traktore... Dok sam studirao, svaki put kada bih došao kući vidio sam da nedostaju još dvije ruke na farmi koje bi mogle pomoći da sve bude bolje, brže, urednije... Uvijek me sve vuklo kući, obitelj, posao na farmi, prijatelji, djevojka, počeo sam zarađivati i neki prvi ozbiljniji novac i odustao sam od fakulteta, ali nije mi žao. Zadovoljan sam kako se sve razvija - kaže Sandi, koji će uskoro proslaviti i prvu godišnjicu braka s Bojanom. Ona ima svoj posao, ali po potrebi priskače u pomoć i na farmi, a upravo s njom planira i neku nadogradnju njihove obiteljske poljoprivredne priče.
U planu sirana
- Dugoročni nam je plan otvaranje sirane, za što ambiciju ima Bojana, te razmišljamo da krenemo u tom smjeru kako bismo dodatno iskoristili sve što nam se nudi - kaže Sandi, koji će prvo sve dobro analizirati. Naučio je tako uz roditelje, koji su uvijek planski ulazili u posao. I danas svi rade i pomažu na farmi, na njivama. Sandi ima i stariju sestru, koja s obitelji živi u Požegi, te trojicu mlađe braće, od kojih bi neki također mogli krenuti njegovim putem.
- Svakome tko živi na selu preporučio bih da krene u poljoprivredu i ustraje. Osobno mi je najveći privilegij što sam svoj gazda, nitko mi ne visi nad glavom, prijeti otkazom... Puno mi znači i to što imam nešto što je moje, a važnost te činjenice upio sam od oca, kao što mi znači i zadovoljstvo koje osjećam na kraju dana kada vidim da sam na polju nešto napravio - naglašava Sandi koji, uz mliječne krave i žitarice, ima i ekološki nasad oraha.
- U to sam ušao prije sedam godina, nedugo nakon što sam otvorio OPG. Dobio sam tada na natječaju za mlade poljoprivrednike 50.000 eura kojima sam kupio 2,5 hektara zemlje, traktor, malčer, roto-kosilicu, sadni materijal i posadio orahe na 7,5 hektara, koji bi uskoro trebali početi davati rod. Tako je počela moja ozbiljnija poslovna priča - prisjeća se Sandi svojih početaka. Dodaje da mu je važna i zaštita okoliša.
- To je jako važno i svi moramo dati doprinos iako je ovo što se sada događa na razini Europske unije po meni malo previše i tu bi trebalo naći neku razumnu mjeru. No, činjenica je da se trenutno previše prska i gnoji i to bi trebalo smanjiti jer se s manje gnojidbe i tlo manje zakiseljava, što donosi bolje rezultate - ističe mladi poljoprivrednik, koji ima dojam da mladi u Hrvatskoj sve više preuzimaju vođenje gospodarstava.
Problem s državnim zemljištem
- Mladi definitivno preuzimaju našu poljoprivredu, ali mislim da nismo dovoljno uključeni u problematiku. Vidimo da se u cijeloj EU poljoprivrednici bune, i to s razlogom. Ima problema i kod nas, ali mislim da nije toliko loše koliko smo navikli kukati. Osobno mi najviše smeta korupcija. Do državne zemlje nemoguće je doći. Prolazi već i treća godina otkako je istekao zakonski rok u kojem je trebalo raspisati natječaj u našoj općini Jakšić, a to se još nije dogodilo. Uz sve predispozicije koje imam, dakle kao mladi poljoprivrednik koji drži stoku i ima ekološki nasad, a to jako malo ljudi ima, opet nisam siguran hoću li dobiti državnu zemlju - govori Sandi, otkrivajući nam i dio problema na koje nailazi. Tu je i, prema njegovu mišljenju, nepotrebna količina administracije, koju bi trebalo smanjiti. Pozdravlja projekte poput izbora najboljeg mladog poljoprivrednika.
- Ovakvi su izbori odlični jer mogu biti poticaj mladim ljudima da na pozitivnim primjerima vide što se sve i kako može raditi. Super je i što se ide u Bruxelles, gdje se može upoznati mlade europske poljoprivrednike te kroz razgovore s njima i razmjenu iskustava širiti vidike - zaključio je Kifer.
OSOBNI KARTON:
Ime i prezime: Sandi Kifer
Dob: 27 godina
Mjesto: Rajsavac
Obrazovanje: tehničar za računalstvo
Zanimanje: stočar i ratar
Površina: 29,27 hektara
Proizvodnja: mliječne krave, pšenica, lucerna, djetelina, kukuruz, trave i djetelinsko-travne smjese, ječam, livade i trajni pašnjaci, orah
Poslovni moto: Biti svoj gazda i raditi uredno
