Kada je odlučio da karijeru želi izgrađivati u području informatičke tehnologije, Antonio Supan (22) iz Požege otišao je studirati na Veleučilište u Virovitici. Još kao student počeo je raditi u IT razvojnom centru Financijske agencije u Virovitici te postao Finin stipendist. Prošlog ljeta Fina je takav centar otvorila i u Antonijevoj Požegi te podržala požeško Veleučilište u pokretanju studija elektroničkog poslovanja i programskog inženjerstva.
Povratak u rodni grad
Preddiplomski studij u Virovitici Antonio je završio, no posao nije morao tražiti daleko od kuće. Zaposlio se u Razvojnom centru u Požegi i tako spojio poslovne interese s ljubavlju prema rodnom gradu.
- Odmalena sam šarafio po onom debelom računalu. Ako se prepoznaš kao kompjuteraš dok si dijete, poslije tražiš kako u tome nešto postići. Onda shvatiš da je to jedno cijelo polje računarstva koje je vrlo složeno.
Tu sam se jedino vidio. Ispostavilo se da je to polje traženo, ali radio bih u tome i da nije - rekao nam je Antonio o začetku svojeg interesa za programerstvo.
Na prvoj godini studija saznao je za Fininu stipendiju, pa se počeo raspitivati kako ju može ostvariti.
- Tri tisuće kuna primamljivo je jednom studentu. Shvatio sam da je u pitanju samo rad, rad i rad te da traže najbolje studente. Nekoliko nas ju je osvojilo i odmah smo preko studentskog servisa počeli raditi u Fini - prisjetio se.
Uz pomoć mentora Antonio je stekao praktična znanja kojih je nedostajalo u službenom obrazovanju.
Ubrzo je počeo raditi na konkretnim projektima i u dvije godine, koliko je stipendiranje trajalo, stekao dovoljno iskustva za zaposlenje nakon završetka studija.
Fina u svojim Razvojnim centrima okuplja IT zajednicu u kojoj će mladi obrazovani IT-jevci moći unapređivati znanja i stjecati nova.
U protekle tri godine otvorili su 11 IT Razvojnih centara, u malim i velikim gradovima diljem Hrvatske koji imaju studijske programe za IT stručnjake.
Antonio je svoje prve korake u karijeri napravio u Razvojnom centru u Virovitici, a potom je nastavio raditi u rodnoj Požegi.
- Sve je počelo prošlog ljeta. Prvog kolovoza počeo sam raditi u Požegi. Bio sam oduševljen što sam se mogao vratiti u svoj grad. Drago mi je što se za požeške studente stvaraju bolji uvjeti - rekao je Antonio.
Prema njegovu iskustvu, život u Požegi postaje sve primamljiviji, osobito za mlade. Kao primjere navodi sve više sadržaja, blizinu svih potrebnih objekata, povoljnije nekretnine i prihode koji uz trud mogu biti odlični.
- Imam više kolega programera koji su otišli u Irsku. Plaće su ogromne, ali su se vratili jer su sami. Tamo nema kao kod nas komfora života i naših ljudi. Vratili su se i rade na daljinu za te kompanije. Tamo su radili na fizičkoj lokaciji, ali im je ugodnije biti u Hrvatskoj. To znači da u Hrvatskoj ima mjesta za poboljšanje i da se hrvatske plaće trebaju izjednačiti s europskima - usporedio je Antonio svoja s iskustvima iz dijaspore.
Antonio i njegovih pet kolega trenutno rade na projektu e-Fondovi i Fina Risk Menagement, a požeški Razvojni centar trenutno je, kako kaže, u fazi ubrzanog razvoja.
Njegov se dan u Fininu Razvojnom centru sastoji od ispravljanja prijavljenih grešaka na sustavima, implementiranju raznih UC-jeva i modula na sustave.
Članovi sudjeluju na sastancima, testiraju i dizajniraju sustave, a kraj dana završavaju dokumentacijom. Radni dan traje osam sati, a s voditeljem se mogu dogovoriti hoće li raditi u uredu ili na daljinu.
Rad i praksa
- Ja preferiram rad u uredu. Bolje je vidjeti se uživo, razgovarati i komentirati dok se programira i dizajnira sustav - dodao je Antonio.
Posebno ga veseli planirani dolazak studenata s novog požeškog studija.
Do jeseni, kada prva generacija krene na drugu godinu i bude spremna za rad u praksi, Razvojni centar trebao bi se naći u većem prostoru.
Antonio je u IT vijeću Veleučilišta, u kojem se odlučuje o sadržaju samog programerskog smjera. Na drugoj godini studentima će moći predstavljati programerske vježbe i motivirati ih za praksu u Fini.
Antonio planira nastaviti raditi u Fini i nakon perioda koji predviđa stipendija.
Smatra da mlade koje zanima rad u IT-ju ne treba posebno motivirati za ostanak u Hrvatskoj.
- Ljudi van bježe uglavnom za plaćama, ako nisu zadovoljni onim hrvatskim. Koliko vidim po oglasima za posao i informacijama iz struke, plaće su sve veće u ovom sektoru u Hrvatskoj.
Osim toga, uvjeti su sve bolji za programere. Fleksibilno radno vrijeme, rad od ponedjeljka do četvrtka te edukacije petkom, mogućnost sudjelovanja na konferencijama te sadržaji za odmor u uredima samo su neke od naših beneficija u Razvojnom centru - komentirao je.
- Programeru je najbitnija kultura u tvrtki, dobar menadžment i da, kad radi, nema puno stresa. Sve više tvrtki ima takvu kulturu i trudi se imati je jer im programeri odlaze ako je nemaju - dodao je.
Motivacija za plaće
Mladić svakodnevno prati globalno tržište i kaže da je Hrvatska među poznatijim državama u IT-ju.
- Jako puno tvrtki u Hrvatskoj izvozi softver za američke tvrtke i za američki javni sektor. I u Europi su jaki. U Hrvatskoj se možemo istaknuti s kompanijama koje su najviše rangirane na internetskim ljestvicama kad je riječ o korištenju tehnologija, kvaliteti softvera i obujmu izvoza tog softvera koji unapređuju. Strani ljudi ulažu u naše tvrtke i kupuju ih za velik novac.
Mi Hrvati trebamo strane investitore da dođe ozbiljniji novac. Sve se više tvrtki otvara. To je glavni pokazatelj uspjeha - zaključio je Antonio.