Nakon slabašne predsezone konačno su pred hrvatskim turizmom bolji dani jer epidemija jenjava, a i sve je blaži režim putovanja. Početkom ovog tjedna iz Austrije je stigla odlična vijest da za njih nakon povratka iz Hrvatske više nije obavezna karantena. A uz Njemačku, i Austrija će sada pratiti epidemiološku situaciju po županijama, što je od ključne važnosti kada se zna kakvo je bilo lanjsko iskustvo. O svemu smo više razgovarali s predsjednikom Hrvatske udruge turizma Veljkom Ostojićem.
Velika je stvar za hrvatski turizam u ovom trenutku što su popustile restrikcije s austrijske strane. Što već u lipnju možemo očekivati iz Austrije i je li već pokrenut booking?
- To je iznimno značajno za početak prave turističke sezone. Ta je odluka donesena desetak dana prije očekivanog roka, i to će omogućiti početak značajnijeg prometa turista iz Austrije. Ranije donošenje te odluke rezultat je bitno poboljšane epidemiološke situacije u Hrvatskoj, ali i odlično tempiranog posjeta ministrice Nikoline Brnjac Austriji i tamošnjoj ministrici turizma te dobivenom razumijevanju austrijske strane. Isti dan popodne, nakon što je donesena odluka o ukidanju karantene, rezervacijski centri velikih hotelskih kompanija bili su zasuti pozivima i rezervacije se mjere u milijunima eura dnevno. Iako je nama najznačajnije emitivno tržište Njemačka pa među više od 100.000 gostiju koji trenutačno borave u Hrvatskoj prednjače Nijemci, Austrija i ostale zemlje u širem okruženju, kojima smo tradicionalna autodestinacija, iznimno su važne za uspjeh ove sezone.
Koliko ste zadovoljni time što je učinjeno na regionalnom covid-prikazu regija? Je li to ono što ste od početka tražili?
- I dalje trebamo poduzimati sve što je moguće da se Hrvatska epidemiološki promatra po županijama, a ne po većim, NUTS 2 regijama. Njemačka je prihvatila takav prikaz Hrvatske još lani, a ove se godine taj popis zemalja širi, i to nas jako raduje jer se pokazalo iznimno važno za uspjeh turističke sezone. Smatram da je to bitno jer na taj način osiguravamo da su stanovnici turističkih regija maksimalno motivirani na odgovorno ponašanje, a s druge strane eventualni incidenti u jednoj destinaciji ne utječu na percepciju sigurnosti u drugoj destinaciji.
Hoće li se prema sadašnjim prognozama ostvariti najava iz prosinca da će sezona bili bolja od lanjske? Koliko je manjak prometa u predsezoni poremetio ta predviđanja?
- Činjenica je da predsezone praktično nije niti bilo. Razlog je relativno loša epidemiološka situacija U Hrvatskoj, a ni naše najznačajnije emitivne zemlje nisu donijele odluke koje bi potaknule putovanja. U ovom trenutku je booking za srpanj, kolovoz i rujan vrlo dobar. Za neke vrste smještajnih objekata čak je na razini 2019. te je iz današnje perspektive izvjesno, ako se sljedećih tjedana ne dogodi nešto nepredviđeno, da će rezultat biti negdje između prošle i rekordne 2019. godine. Vjerujem bliže 2019. nego 2020. godini.
Čega se najviše bojite da bi se moglo dogoditi u špici sezone gledajući lanjska iskustva?
- Iako se prema epidemiološkoj situaciji, a posebno zbog dolaska cjepiva i cijepljenosti stanovništva, ova godina može smatrati boljom od prošle, bit će jako zahtjevno napraviti dobar rezultat. Već vidimo puno žešću tržišnu utakmicu, s obzirom na to da ove godine više nismo jedina mediteranska zemlja koja u ovim terminima realno može ostvarivati turistički promet. Može se očekivati rat cijenama, a bojim se i odluka pojedinih zemalja o režimima putovanja koje neće biti zasnovane na epidemiološkim motivima, nego na političkim ili gospodarskim. To smo gledali prošle godine, i to može značajno utjecati na naš rezultat.
Ono što je ključno jest da osiguramo kvalitetnu epidemiološku situaciju što dulje, po mogućnosti da barem do listopada budemo "zeleni". I da aktivno komuniciramo pozitivne vijesti o sigurnosti turista. U tom slučaju nitko nam ništa ne može jer ćemo biti najsigurniji najbliži Mediteran.
Investicije su stale ili usporene. Nedavno ste u Austriji razgovarali s poduzetnicima i investitorima. Kada će se ponovno pokrenuti stvari? U Istri, primjerice, stoji velika Valamarova investicija. Hoće li novac iz Europe za oporavak i otpornost pokrenuti te procese?
- Ova pandemija u potpunosti je zaustavila turističke investicije u privatnom sektoru. No, pokretanje novog vala investicija ne ovisi samo o povratku turista, nego i o ukupnom investicijskom okviru u Hrvatskoj. Ne smijemo zaboraviti da mi ni u godinama rasta nismo bilu blizu investicijskog potencijala.
Trenutačno u turizmu postoje investicijski projekti u vrijednosti od 35 milijardi kuna i trebamo naći način kako to pokrenuti. A tu trebamo početi mijenjati ono što koči investicije. Samo neke od nužnih promjena su smanjenje i ubrzanje birokracije i administracije, stvaranje poticajnog okvira za investiranje izmjenama zakona o poticanju ulaganja, rješavanje pitanja radne snage prvenstveno pojednostavljivanjem procesa uvoza radne snage te smanjenje PDV-a na razinu konkurentskih zemalja. I tu još imamo puno posla. Novac iz Europe može biti pomoć, no temeljem informacija kojima sada raspolažemo, a vezane su uz raspoložive iznose i način trošenja, ne vjerujem da on može biti isključivi pokretač novog i hrvatskom turizmu nužnog investicijskog ciklusa.