Ministarstvo gospodarstva najavilo je, među ostalim, prestanak subvencioniranja energije koje traje već pet godina. Temelj za takvu odluku je analiza prema kojoj mala i srednja poduzeća "imaju višak na računima od oko 250 milijuna eura, što je iznos koji odgovara dosad isplaćenim subvencijama". To se posebno odnosi na "komunalna poduzeća". U strukturi ukupnog troška malih poduzeća - poput restorana i frizerskih salona - također je navedeno da udio energije iznosi između 10 i 15 posto.
Jedan od razloga zbog kojih u Ministarstvu smatraju da je nužan izlazak iz mjera pomoći za cijene struje, plina i grijanja putem toplana jest njihovo poticanje potrošnje. Kako su naveli, mjere neće biti ukinute, ali ih "neki" više neće moći koristiti. U pokušaju pronalaska izlaza iz sustava subvencioniranja energije, izgledno je da će se ići prema modelu u kojem pomoć ostaje dostupna samo najugroženijima. Prema analizi Ministarstva, u slučaju potpunog ukidanja mjera, prosječan račun za struju porastao bi za oko 100 eura, a za plin oko 85 eura. Kako će u konačnici izgledati sustav subvencija, trebalo bi biti poznato do kraja mjeseca.
Slijede poskupljenja: Već od 1. listopada samo računi za struju bit će veći za 100 eura godišnje
Tržišno održiv model
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca prilično su zatečeni informacijama koje dolaze iz Ministarstva. Ističu da je teško komentirati neslužbene navode, ali su se ipak osvrnuli na tvrdnje o 250 milijuna eura "viška" na računima tvrtki. "U financijama takav pojam ne postoji - novac nikada nije višak, nego je uvijek vezan uz obveze, investicije ili likvidnost. Stoga je ključno znati tko je i po kojoj metodologiji uopće došao do tog podatka, koji financijski nema smisla", poručuju iz HUP-a.
Poslodavci istodobno pozivaju na jasno strukturiran i transparentan izlazak iz kriznih mjera ograničenja cijena energenata. Iako su te mjere bile ključne za zaštitu građana i poduzetnika tijekom energetske krize, ističu, sada je nužno osigurati tržišno održiv model koji će omogućiti investicije, zaštititi ranjive skupine i dati predvidiv okvir svim dionicima.
"Dugotrajna regulacija bez izlazne strategije guši ulaganja, produljuje tržišne distorzije i narušava ravnotežu među potrošačima. U Hrvatskoj je pritom prisutna rijetko viđena anomalija - maloprodajni kupci električne energije plaćaju niže cijene od veleprodajnih, što dodatno iskrivljuje tržište i dugoročno uništava konkurentnost gospodarstva. Veliki potrošači električne energije već dvije godine plaćaju prosječno 12 posto višu cijenu od europskog prosjeka, što im izravno smanjuje konkurentnost na zajedničkom tržištu. Energetski sustav mora postati funkcionalan, učinkovit i predvidiv", poručuju iz HUP-a.
Socijalna politika, dodaju, ne može se voditi trajnim intervencijama u tržišne principe na energetskom tržištu, već "ciljano i u manjem opsegu, usmjerena isključivo na zaista ranjive socijalno ugrožene skupine".
Preširoki krug
Posebno upozoravaju na nejednakosti koje proizlaze iz postojećeg režima, primjerice, da mala i srednja poduzeća u gradovima uživaju regulirane tarife za zemni plin, a poduzetnici u područjima bez mrežnog plina, koji koriste plin u bocama, suočeni su s tržišnim cijenama, što stvara diskriminaciju prema lokaciji.
HUP jasno ističe da podržava postupno smanjivanje subvencija za preširoki krug korisnika, uz zadržavanje zaštite samo za socijalno najugroženije skupine i uvođenje kompenzacijskih mehanizama za opskrbljivače koji posluju pod regulacijom. Pritom naglašava da HEP, kao ključni nositelj elektroenergetske mreže, mora poslovati profitabilno jer mu se u suprotnom oduzima prijeko potreban kapacitet za ulaganja, a "bez ulaganja nema modernizacije ni otpornosti mreže". A time Hrvatska, upozoravaju, riskira zaostajanje u postizanju svojih energetskih, pa i zelenih tranzicijskih ciljeva".
Komentari
0