Super ideje

O financijama će učiti na TikToku, Instagramu i putem interaktivnih plakata

Predstavljamo pobjednička rješenja studenata Sveučilišta VERN‘ u projektu AZ mirovinskih fondova ”Financijska pismenost za mlade”

Profesorica Sveučilišta VERN' Marija Volarević i studenti Laura Vrbanić, Petar Barec, Matea Marasović
 

 Neja Markicevic/Cropix

Kada studentice Ekonomskog fakulteta Kristina i Natalija Erdec predaju svoju ideju Andrei Baran s Grafičkog fakulteta, nastat će cjelovita kampanja za poticanje financijske pismenosti, projekt kojim će studenti na privlačan i zanimljiv način naučiti druge studente najvažnije financijske pojmove koji im trebaju već sada. A još će im korisniji biti kada izađu na tržište rada.

Nakon Ekonomskog i Grafičkog fakulteta, kampanju koja je nastala prema inicijativi ”Financijska pismenost za studente” AZ mirovinskih fondova, preuzeli su studenti VERN'-a. Njihov glavni zadatak bio je osmisliti najbolje načine prezentacije financijskih pojmova na raznim medijskim platformama. Ideje studenata VERN'-a su bile toliko dobre da nemaju jednog pobjednika, već njih troje. Više o njima otkrio nam je rektor Sveučilišta VERN' Vlatko Cvrtila.

Pobjedničke ideje

- Pobjednici su studenti koji studiraju na studiju Odnosi s javnošću i Studij medija. Ponosan sam što je, uz kolegice s treće godine preddiplomskog studija Mateu Marasović i Lauru Vrbanić, pobjednik i student s prve godine Petar Barec, koji je tek na prvom semestru. Studenti Sveučilišta VERN' uvijek pokazuju visoku razinu motiviranosti za izvannastavne i ne-tradicionalne oblike izvedbe nastave i projekte koji puno više odgovaraju njihovim generacijama i koji im omogućavaju aktivno učenje na konkretnim projektima. Stoga se na Sveučilištu VERN' trudimo ponuditi različitost i inovativnost u izvedbi nastave i postizanju ishoda učenja kroz projekte jer smo se uvjerili da se na takav način postižu najbolji obrazovni rezultati s novim generacijama – izjavio je rektor Cvrtila.

Dodao je kako je teško u kratkim crtama prezentirati pobjednička rješenja i zamisli jer su ideje toliko kreativne. Laura Vrbanić prezentirala je gotova vizualna rješenja već spremnih objava na Instagramu smatrajući kako je to najbolji način prezentacije tema iz financijske pismenosti.

image

Laura Vrbanić, studentica Sveučilišta VERN'

Neja Markicevic/Cropix

Matea Marasović prezentirala je vizualna rješenja plakata kojima bi studente pozivali na akciju obaranja Guinnessova rekorda u najvećem broju ljudi koji će uživo formirati hrvatsku novčanu valutu. Na plakatima je predvidjela QR kodove koje bi studenti mogli iskoristiti za povezivanje s financijskim informacijama.

Petar Barec je prezentirao idejna rješenja za prezentaciju sadržaja iz financijske pismenosti na platformi TikTok, suradnju s influencerima i stručnjacima iz područja financija.

image

Petar Barec, student Sveučilišta VERN'

Neja Markicevic/Cropix

- Sva tri rješenja su pokazala inovativnost u pristupu, ali i poznavanje komunikacijskih preferencija svoje generacije, kao i struke koju studiraju – smatra rektor Cvrtila.

Uspješan pomak

Matea je priznala kako o financijama prije sudjelovanja u ovom projektu zaista nije znala previše.

- Mislila sam da ću dobiti posao i da će se sve drugo riješiti samo od sebe. Stvarno sam jako puno naučila! - izjavila je.

image

Matea Marasović, studentica Sveučilišta VERN'

Neja Markicevic/Cropix

Inicijativa AZ mirovinskih fondova da financijsko opismenjavanje usmjeri na studente oduševljava ga iz više razloga.

- Prvo, takvih inicijativa nema puno i ovim projektom je pokazano kako je moguće napraviti uspješan pomak u tom području kroz suradnju poslovnog sektora, medija i akademske zajednice. Drugo, mladi ljudi, posebno studenti, u ovoj fazi svog života još ne razmišljaju o svojoj budućnosti i načinima upravljanja vlastitim novcem jer im se ta budućnost čini jako dalekom. Međutim, ovaj projekt je pokazao kako se o, primjerice, mirovini i mirovinskom sustavu treba početi razmišljati već danas bez obzira na godine ili činjenicu da još niste zasnovali radni odnos. Mirovinski sustavi nude brojne mogućnosti, ali da bi ih iskoristili, treba imati odgovarajuće informacije. Znanja o načinima upravljanja vlastitim sredstvima nisu generacijski određena, već u današnje vrijeme to mora biti tema koja bi trebala interesirati svakoga bez obzira na godine – smatra Vlatko Cvrtila.

image

Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta VERN'

Privatna arhiva

Već se neko vrijeme postavlja zanimljivo pitanje - tko bi uopće trebao preuzeti odgovornost za financijsku (ne)pismenost građana?

- S obzirom na važnost teme i različite dionike, držim kako bi svatko od njih trebao preuzeti svoj dio odgovornosti. Kao prvo, obrazovni sustav bi trebao učiti djecu osnovama financijske pismenosti, odgovornom upravljanju novcem, odnosu prema njemu te mogućim posljedicama lošeg upravljanja. Također, sami građani bi trebali tražiti informacije o financijama prilikom ulaska u različite kreditne i slične aranžmane s financijskim institucijama od njih ili od onih koji im te informacije mogu pružiti.

Važna poruka o financijama

Svakako je važno da razne financijske institucije koje nude svoje proizvode klijentima daju pouzdane informacije o financijskim aranžmanima jer u tom odnosu postoji velika ”informacijska asimetrija” između pružatelja financijske usluge i korisnika iste. Mislim da bi financijske institucije u suradnji s medijima mogle napraviti najveći iskorak u povećavanju financijske pismenosti jer raspolažu potrebnim informacijama i kapacitetima i imaju veliku odgovornost u sklapanju poslovnog odnosa sa svojim klijentima. I na kraju, važno mjesto u financijskom opismenjavanju imaju obitelji, pa bi možda bilo korisno razviti neki projekt koji se ne bi obraćao samo pojedincima ili nekoj skupini unutar generacije, već bi nudio informacije cijeloj obitelji i svim generacijama unutar nje – otkrio nam je svoje mišljenje renomirani stručnjak za međunarodne odnose Vlatko Cvrtila.

Ima i važnu financijsku poruku za studente, ali i starije:

- Nemojte trošiti novac na stvari koje vam ne trebaju da biste zadivili i impresionirali one koji vam ionako idu na živce! – zaključuje uz osmijeh.

Iako se u medijima u posljednje vrijeme pojavljuje više primjera koji se mogu smatrati doprinosom financijskom opismenjavaju, prema mišljenju Vlatka Cvrtile, to nije dovoljno. Uzmimo na primjer slučaj ”Franak”. Takve teme su zaista bile itekako prisutne u medijima, ali pitanje je koliko su utjecale na povećavanje financijske pismenosti među građanima.

- Ovaj primjer suradnje AZ mirovinskih fondova i akademske zajednice rezultirat će planiranom i fokusiranom kampanjom, pa bi bilo dobro da se takva suradnja između financijskog sektora i ustanova visokog obrazovanja nastavi – zaključuje Vlatko Cvrtila.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s AZ mirovinskim fondovima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. svibanj 2022 13:43