Boris Miljavac
Intervju

‘Nudimo najbolja rješenja za svaki izazov energetske tranzicije Hrvatske‘

Hrvatski tim Siemens Energyja je u odnosu na cijelu kompaniju malen, ali u odnosu na veličinu i stupanj razvoja hrvatskoga gospodarstva je velik. Riječ je o više od 100 vrhunskih stručnjaka
Piše: Marko BiočinaObjavljeno: 21. prosinac 2020. 17:46

Od ove godine energetska divizija njemačkog tehnološkog diva Siemensa posluje kao samostalna tvrtka, a ta promjena utjecala je i na kompanijine operacije u Hrvatskoj. Na čelu novostvorene podružnice Siemens Energyja u Hrvatskoj imenovan je pravnik i dugogodišnji Siemensov menadžer Boris Miljavac, koji u intervjuu za Jutarnji list govori o poslovnoj strategiji, planovima, projektima i izazovima koji su pred kompanijom koju vodi.

Ranije ove godine iz sastava Siemensa u zasebnu tvrtku izdvojeno je poslovanje vezano uz energetiku. Koji su razlozi i što se željelo postići?

- Nakon uspješnog izdvajanja od Siemensa AG, Siemens Energy sada je zasebna kompanija izlistana na Frankfurtskoj burzi, gdje se trguje našom dionicom od 28. rujna ove godine. Kao neovisna kompanija bolje ćemo se usredotočiti na zahtjeve digitalizacije, decentralizacije, dekarbonizacije i neprestanog rasta potražnje za energijom. To su četiri dominantna trenda u novoj eri energije, u kojoj nam neovisnost daje poduzetničku prilagodljivost. Siemens Energy posluje u više od 90 država, zapošljavamo više od 90.000 ljudi i ostvarili smo prihod od 27,5 milijardi eura u poslovnoj 2020 godini.

To su impresivne brojke, no kako će konkretno ovo izdvajanje utjecati na poslovanje?

- Razvoj tehnologije potaknuo je svijet da se kreće sve brže. Nekad smo između dvije promjene stigli udahnuti i izdahnuti. Danas moramo disati paralelno s promjenama. Zbog toga je jako važno i to što smo pod zajednički nazivnik objedinili konvencionalne i obnovljive izvore energije.

Siemens Energy većinski je dioničar Siemens Gamesa Renewable Energy, kompanije fokusirane na dobivanje energije iz vjetra, kako on shore, tako i off shore. Na taj način ćemo se bolje fokusirati na dva paralelna izazova modernog društva.

Koji su to izazovi?

- Za razvoj trebamo sve više i više energije, a istovremeno smo sve svjesniji da njezini izvori moraju biti što manje štetni za okoliš. Naš ključni izazov je povećati proizvodnju energije i istovremeno smanjiti emisije CO2 i zato nam je misija pronalaziti i nuditi najbolja rješenja za simultano ostvarivanje ta dva cilja. Nova organizacijska struktura i poslovni model daje nam najbolji temelj da u tome budemo uspješni i postanemo jedna od najvrednijih kompanija u području energetske tehnologije u svijetu.

Kako će se te globalne ambicije odraziti na poslovanje Siemens Energyja u Hrvatskoj?

- Svaka promjena je nova prilika, a kako je promjena stalna, tako ona daje nove mogućnosti za rast i razvoj. Hrvatski tim Siemens Energyja je u odnosu na cijelu kompaniju malen, ali u odnosu na veličinu i stupanj razvoja hrvatskog gospodarstva je velik. Riječ je o više od 100 vrhunskih stručnjaka.

Utoliko, Siemens Energy Hrvatska dio je globalne kompanije, a mi smo svi toliko povezani da našim ljudima ovdje omogućujemo rad na najzahtjevnijim projektima koji trebaju inventivna rješenja u svijetu, a za izvedbu projekata u Hrvatskoj osim domaćeg znanja, nudimo sve inovativne dosege naših stručnjaka diljem svijeta.

Cilj nam je naravno za sve projekte u Hrvatskoj s našim dugogodišnjim partnerima ponuditi najbolja rješenja na koja ćemo zahvaljujući novoj organizacijskoj strukturi biti još bolje fokusirani.

Spominjete vrhunske stručnjake, a u tom kontekstu široj je javnosti možda manje poznato da Siemensov hrvatski Odjel za automatiku na elektranama djeluje kao centar kompetencije za regiju srednje i jugoistočne Europe te daje podršku projektima modernizacije elektrana u 20 zemalja. Koja je budućnost tog dijela vašeg poslovanja u okvirima nove korporativne strukture?

- Nova korporativna struktura nije utjecala na taj dio poslovanja, dapače, budućnost je vrlo svijetla i s puno mogućnosti. Središnjica Siemens Energyja prepoznaje kompetencije našeg tima koji svojim radom pridonosi i izvoznom potencijalu Hrvatske. U izrazito propulzivnom energetskom sektoru važno je da hrvatsko znanje bude prepoznato i korišteno izvan granica zemlje.

Apsolutno ključna riječ u globalnoj energetici danas je 'dekarbonizacija', i vi ste je spominjali u prethodnim odgovorima. Ipak, često postoje velika odstupanja u shvaćanju značenja tog pojma. Što za Siemens Energy znači dekarbonizacija?

- Mi na taj pojam gledamo strogo tehnološki. Ukratko rečeno, dekarbonizacijom nazivamo proces smanjivanja emisije ugljičnog dioksida po jedinici proizvedene struje. Najmanje CO2 emitiraju, naravno, vjetroelektrane ili solari. Dekarbonizaciju postižemo istovremeno povećavajući udio struje proizvedene iz obnovljivih izvora te smanjujući proizvodnju na konvencionalni način.

Ali dekarbonizacija je i politički pojam...

- Pretpostavljam da se referirate na činjenicu da je Europska unija prihvatila zajedničku energetsku i klimatsku Strategiju 2030. koja uključuje ciljeve i politička usmjerenja za razdoblje od 2020. do 2030. godine. Cilj je ove strategije napraviti preduvjete za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2050. godine. Konkretno, riječ je o smanjenju emisija stakleničkih plinova za 40% u usporedbi s razinama izmjerenim 1990. Bez dekarbonizacije u proizvodnji struje ciljeve ove strategije ne bi bilo moguće ispuniti.

Zašto?

- Zato što se paralelno očekuje da će potražnja za strujom do 2040. godine narasti za 40 posto, a najveći generatori tog rasta bit će energetika, promet i graditeljstvo. Dakle, ako ćemo povećavati potrošnju električne energije, a istovremeno želimo smanjiti štetne emisije, jedina opcija jest da dekarboniziramo proizvodnju struje.

Mogu li ti ciljevi, po vašem mišljenju, uopće biti ostvareni?

- Vjerujem da mogu. Danas ne možemo decidirano predvidjeti koliko će svaka zemlja u tome biti uspješna i koliko će svijet biti uspješan, međutim, u Siemens Energyju ćemo sigurno biti predvodnici pozitivne promjene i pridonositi dekarbonizaciji našim zelenim portfeljem i rješenjima.

Ova promjena podrazumijeva i transformaciju postojećih energetskih sustava, što je možda i najvažnije za energetsku tranziciju u ovom stoljeću. Zahvaljujući objedinjavanju proizvodnje iz konvencionalnih i obnovljivih izvora, mi ćemo u toj tranziciji biti najtransparentniji. Želimo da na putu dekarbonizacije energetskih sustava Siemens Energy bude prepoznat kao najbolji partner.

Važan dio Siemensova poslovanja u energetskom sektoru predstavljaju i tehnološka rješenja vezana za plinske termoelektrane. Vidite li tu potencijal na hrvatskom tržištu?

- Plinske elektrane i kombinirane elektrane u tranziciji prema čistijoj energiji su presudne. Prilikom korištenja obnovljivih izvora energije ne može se uvijek točno predvidjeti kolika će primjerice biti količina sunca ili vjetra.

Kako bismo osigurali stabilnu opskrbu energije i garantirali njezin neprekidni tok do krajnjih korisnika, jedno od dobrih prijelaznih rješenja su plinske i kombinirane elektrane koje služe dovođenju te opskrbe u ravnotežu, one su garancija stabilne isporuke električne energije jer struja 'uskače' u mrežu kad obnovljivi izvori ne zadovoljavaju potražnju u tom trenutku.

Naše moderne kombinirane elektrane s plinskim turbinama mogu postići učinkovitost veću od 63 posto, a to znači da mogu proizvesti više električne energije uz manju potrošnju goriva i manju emisiju stakleničkih plinova. Kogeneracija pak povećava učinkovitost potrošnje goriva na 85 posto, a ovisno o projektu i na više od 90 posto.

Razvijate li takve visokoučinkovite projekte u Hrvatskoj?

- Apsolutno, opisanu razinu učinkovitosti planiramo ostvariti primjerice gradnjom novog kogeneracijskog bloka Elektrane - Toplane Zagreb koja bi trebala početi 2022. godine. Taj će objekt biti primjer energetske učinkovitosti i ekološke osviještenosti.

Vodik nije budućnost, nama je on sadašnjost

Hrvatska vlada najavila je skori početak novog investicijskog ciklusa u obnovljivim izvorima energije. Što nudite u tom segmentu?

- Vrlo izravno: nudimo najbolja rješenja za svaki izazov. Aktualna kriza prouzročena koronavirusom nije poremetila ispunjavanje ciljeva u energetskoj transformaciji i to je za našu budućnost jako važno. Hrvatska je na dobrom putu, strategija Siemensa Energy je usklađena sa Strategijom energetskog razvoja Hrvatske. Nužno je prvo unaprijediti distribucijski sustav kako bi on mogao zaprimiti više energije iz obnovljivih izvora. Nećemo postići cilj ako nam se zbog goleme količine energije koju u jednom trenutku proizvede vjetroelektrana događaju ispadi iz mreže. Sigurnija i stabilnija mreža koja prima veću količinu energije iz obnovljivih izvora automatski dovodi do manjih emisija ugljičnog dioksida. To je jedan od razloga zašto je osmišljen međunarodni projekt SINCRO.GRID kojim smo našli rješenje za otklanjanje mogućih zagušenja u mreži. Ponosni smo na projekt za HOPS u okviru kojeg smo u trafostanici Konjsko ugradili statički kompenzator (SVS postrojenje). Hrvatska će biti prva zemlja u Jugoistočnoj Europi koja ima najsuvremenije rješenje za regulaciju visine napona u prijenosnoj mreži, što omogućava iznimnu otpornost sustava na dinamičke promjene. Posljednjih godinu i pol veliki naglasak u promišljanjima buduće energetske strategije Europske unije stavljen je na vodik.

Kako vi gledate na potencijale tog plina kao energenta?

- Za nas u Siemens Energyju to nije pitanje budućnosti, nama je to sadašnjost. Imamo napredna rješenja za dobivanje vodika elektrolizom kao i rješenja za primjenu vodika kao goriva u procesnoj industriji. Naša postrojenja mogu raditi na različite vrste goriva i moguće ih je prilagoditi da rade na vodik ili sintetička goriva proizvedena na način koji nema nikakav štetan učinak na klimu. Cilj nam je omogućiti svim našim turbinama da rade na vodik do 2030., jer danas tu mogućnost nemaju sve. Vodik ima važno mjesto u pozicioniranju Siemens Energyja. Svojim asortimanom rješenja u elektrolizi želimo oblikovati rastuće tržište vodika od samog početka. To nam je važno kako bismo i u budućnosti imali vodeću ulogu u razvoju energetskih sustava.

Linker
06. travanj 2021 17:20