Ekonomska koronakriza je jedna netipična kriza. U povijesti ekonomskih kriza smo vidjeli ili je hiperprodukcija pa nema dovoljno potražnje ili je potražnja velika pa rastu cijene, dolazi do napuhivanja balona pa sve to pada prema recesiji, ali u ovoj krizi smo vidjeli zbog zatvaranja ekonomije da i potrošači nisu trošili, ali su se i globalni nabavni lanci poremetili tektonski promijenili. EU sada nastoji osigurati što je moguće više u kratkom roku i zbog toga se EK po prvi put u povijesti zadužila 750 milijardi eura kako bi zemljama članicama pomogla da ubrzaju oporavak i provedu strukturne promjene u smislu otpornosti na slične krize koje će se događati, rekao je ekonomski analitičar Damir Novotny u emisiji HRT-a "Studio 4".
Novotny je upozorio da ova kriza nije iza nas i da će se slični ciklusi ponavljati.
- Europa je odlučila što je moguće više proizvoditi, vratiti se na industrijsko načelo da proizvodimo bliže potrošaču, a ne da se roba transportira na tisuće kilometara. U nekim sektorima će se uspostaviti novi opskrbni lanci unutar EU brže, naročito u hrani, ali negdje kao što je slučaj mikročipova za čitav niz uređaja - to će trajati godinama, rekao je Novotny.
Sjever Europe nije doživio toliki pad ekonomskih aktivnosti kao jug koji ovisi o turizmu.
- Nakon zatvaranja ekonomije, otvaranje koje se dogodilo je izazvalo val potrošnje i potražnje, kako turističke tako i u drugim segmentima. Ljudi su povećali dnevnu potrošnju, ali i investicija poput automobila i bijele tehnike i upravo u tim segmentima kupovine trajnih potrošnih dobara nema dovoljno komponenti koji su se prije proizvodili u cijelom svijetu, pogotovo Aziji. Europa ne može u kratkom roku osigurati sve te komponente i zato sve stoji, prije svega automobilska industrija u Njemačkoj, rekao je.
Novotny kaže kako se ne mogu svi rizici poslovanja ukalkulirati odnosno prevenirati.
- Povijest ekonomskih kriza je pokazao da svakih 10-ak godina se dogodi kriza, to je izraženije u razvijenim zemljama, i da se nakon krize koja relativno kratko traje brzo dođe do oporavka. To se dogodilo ove godine, njemačka ekonomija se počela oporavljati već u proljeće 2021. od pada prošle godine. U 2020. je pad bio 6 posto, a ove godine će rast biti 6 posto, možda čak i više. novi podaci pokazuju da se ekonomija nevjerojatno brzo oporavlja, imate snažan val potražnje koji se ne može zadovoljiti na tržištu EU-a.
Krize će se događati, ponovio je Novotny dodajući da se ekonomija odvija u ciklusima koji traju od 5, 7 pa do 10 godina.
- Možemo računati da će se svakih 10-ak godina događati krize i zato je politika EK-a usmjerena na povećanje otpornosti na takve šokove, rekao je Novotny.