Novi zamah hrvatskog tržišta kapitala

Dugo je vremena hrvatsko tržište kapitala bilo u sjeni bankovnog financiranja. Niska likvidnost, mali broj novih izdanja i dominantna uloga banaka učinili su da to tržište nije zaživjelo kao važan izvor financiranja za domaće gospodarstvo. Iako su regulatorni uvjeti bili stabilni, tržište kapitala nije uspjelo postati snažan pokretač razvoja. No, posljednjih godinu dana situacija se mijenja - najavljene reforme sada dobivaju stvaran oblik.

Velik iskorak donio je Akcijski plan za razvoj tržišta kapitala, koji su zajednički pripremili Ministarstvo financija, Hanfa, Zagrebačka burza i drugi ključni sudionici. Taj plan nije samo formalnost nego početak sustavnog i usklađenog pristupa čiji je cilj učvrstiti tržište kapitala kao važan dio gospodarskog rasta Hrvatske. Njime je jasno prepoznata uloga tržišta kapitala kao izvora dugoročnog financiranja, posebno za male i srednje poduzetnike, inovativne djelatnosti i projekte povezane s održivim razvojem.

Akcijski plan obuhvaća pet temeljnih područja djelovanja: regionalnu integraciju tržišta, digitalizaciju procesa, poboljšanje korporativnog upravljanja, povećanje tržišne likvidnosti i razvoj novih investicijskih instrumenata. Svako od tih područja prati niz konkretnih aktivnosti koje bi trebale tržište učiniti privlačnijim i transparentnijim.

Hanfa je odmah preuzela aktivnu ulogu u provedbi plana. Početkom 2025. godine pokrenuta je javna rasprava o uvođenju prihvaćene tržišne prakse (engl. accepted market practice - AMP), što će dodatno uskladiti domaće tržište s europskim pravilima o zloupotrebi tržišta (Market Abuse Regulation - MAR). Istovremeno, Hanfa radi na smanjenju regulatornih prepreka za investicijske fondove kako bi olakšala njihovo poslovanje i povećala njihovu privlačnost investitorima.

No, Hanfa nije samo regulator - ona djeluje i kao razvojni partner tržišta. Aktivno doprinosi oblikovanju regulatornog okvira u skladu s potrebama tržišta i gospodarstva. Kroz sudjelovanje u europskim regulatornim inicijativama, poput uredbi DORA (Digital Operational Resilience Act) i MiCA (Markets in Crypto-Assets), Hanfa pridonosi jačanju otpornosti financijskog sustava i sigurnijoj integraciji digitalnih financijskih usluga. Suradnjom s domaćim i europskim partnerima pomaže oblikovati tržište kapitala koje je usklađeno sa standardima Europske unije, ali i prilagođeno hrvatskim specifičnostima.

Zahvaljujući novim inicijativama, tržište kapitala bilježi prve konkretne pomake. Sve više društava, uključujući ona koja do sada nisu razmatrala burzu kao izvor financiranja, pokazuje interes za izlazak na tržište. Zagrebačka burza i investicijski posrednici razvijaju proizvode namijenjene malim i srednjim poduzećima, segmentu koji ima velik potencijal, ali je do sada bio nedovoljno zastupljen.

S druge strane, raste i interes investitora. Građani, suočeni s inflacijom i niskim kamatama na štednju, sve češće razmišljaju o ulaganju u dionice, fondove i ETF-ove. Financijska pismenost postaje nezaobilazna tema u školama, medijima, pa i obiteljskim razgovorima.

Hanfa ističe važnost zaštite ulagatelja kroz transparentnost, nadzor i jasna pravila igre. Povjerenje investitora temelj je dugoročnog razvoja tržišta, a ono se gradi stabilnim i dosljednim regulatornim pristupom te otvorenom komunikacijom.

U središtu novog zamaha hrvatskog tržišta kapitala nalaze se upravo domaće kompanije, osobito one koje posluju stabilno te ostvaruju rast i izvozni potencijal. Ulazak na burzu donosi im dugoročnu financijsku sigurnost, veću transparentnost i bolju reputaciju, ali i pristup široj bazi investitora. Osim toga, on često potiče profesionalizaciju internih procesa - od korporativnog upravljanja do komunikacije s ulagateljima.

No, za to je potrebno i određeno sazrijevanje s obje strane - kako kompanija tako i regulatora i tržišnih infrastruktura. Zato je koordinirano djelovanje svih dionika ključno: država, regulator i tržišni akteri zajedno trebaju graditi poticajno okružje dok poduzetnici sve više prepoznaju tržište kapitala kao partnera u financiranju rasta i razvoja.

Očekuje se da će Hrvatska službeno postati članica OECD-a tijekom 2026. godine, što će također imati značajan utjecaj na hrvatsko tržište kapitala i donijeti brojne koristi i poticaje za njegov razvoj i jačanje. Ulaskom u OECD Hrvatska se obvezuje uskladiti svoje zakonodavstvo i regulativu s međunarodnim standardima, posebno u području korporativnog upravljanja, što je jedan od važnih elemenata za povjerenje investitora i transparentnost tržišta kapitala. Članstvo u OECD-u pozicionira Hrvatsku u ekskluzivni klub razvijenih ekonomija te signalizira međunarodnim investitorima stabilnost, transparentnost i predanost tržišnom gospodarstvu, što može povećati povjerenje stranih ulagatelja i olakšati priljev kapitala. Na temelju toga očekuje se jačanje gospodarskog rasta, povećanje trgovine i stranih ulaganja te smanjenje troškova zaduživanja za javna ulaganja. OECD-ovi standardi u području korporativnog upravljanja i financijskih tržišta dodatno će poboljšati konkurentnost domaćih poduzeća. Hrvatska se pristupom OECD-u također obvezuje ubrzati i produbiti reforme u upravljanju državnim poduzećima. To uključuje profesionalizaciju upravljačkih struktura, uvođenje transparentnih postupaka imenovanja članova nadzornih odbora, povećanje udjela neovisnih članova te poboljšanje učinkovitosti i odgovornosti u poslovanju državnih tvrtki.

Danas, u vremenu globalnih izazova i geopolitičkih napetosti, dok Europa intenzivno radi na strategiji štednje i ulaganja, Hrvatska ima priliku pratiti europske trendove. Tržište kapitala prestaje biti pasivni promatrač i postaje aktivni sudionik gospodarske scene. Hanfa će sa svoje strane učiniti sve da se trenutačni zamah nastavi i dodatno razvije kako bi tržište kapitala postalo ključni motor gospodarskog rasta i inovacija u Hrvatskoj.

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Hanfom