Novi rezervoar radne snage: iz kojih država će dolaziti radnici za hrvatsko gospodarstvo?

U Hrvatsku je stigao prvi kontingent indijskih radnika. U ovoj je rundi, doduše, došlo samo pet radnika koji će raditi u građevini na riječkom području. No, još toliko bi ih trebalo doći sljedećih dana. Štoviše, u procesu obrade još su desetine Indijaca koji bi kruh trebali zarađivati u Hrvatskoj.

Dolazak indijskih radnika samo je prvi korak u uvozu radne snage iz te zemlje, druge po broju stanovnika u svijetu. Stručnjaci, naime, tvrde da bi upravo Indija, ali i druge dvije velike zemlje na Indijskom potkontinentu - Pakistan i Bangladeš - mogle postati novi rezervoar radne snage za hrvatsko gospodarstvo, koje zbog katastrofalnih demografskih trendova vapi za uvozom radnika izvana. Osim u građevini, Indijci bi bolje sutra u Hrvatskoj mogli potražiti i u drugim djelatnostima, poput IT sektora.

- Indija ima razvijen IT sektor i obrazovane kadrove. Mnogi od njih žele doći u Europu i mi im možemo biti zanimljivi - objašnjava Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje HGK.

Ipak, uvoz radne snage s Indijskog potkontinenta samo je kap vode u moru potreba za radnom snagom koju iskazuje hrvatsko gospodarstvo. Radnika nedostaje gotovo svugdje - od građevine i brodogradnje, preko industrije i turizma, do poljoprivrede. Štoviše, uvozimo i baletne umjetnike, operne pjevače, liječnike i stomatologe, pa čak i instruktore ronjenja, zatim instruktore pasa vodiča i stručnjake za poduku meditacije! No, interes stranaca za radom u Hrvatskoj ipak je, kako svjedoče i sami poslodavci, manji od očekivanja.

Potvrđuju to i podaci koje objavljuje MUP. Vlada je, podsjetimo, za ovu godinu usvojila dosad najveću kvotu za uvoz radne snage, koja doseže brojku od 35.500 radnika, od čega se 9.000 odnosi na produljenje već postojećih radnih dozvola, a ostatak na uvoz novih radnika. Građevina tako planira uvoz 10.770 radnika, no na dan 20. lipnja, prema podacima MUP-a, prazno je u tom sektoru još uvijek bilo 5.023 radnih mjesta iz kvote. Doduše, u postupku rješavanja bile su radne dozvole za još 1.163 strana radnika, ali već sada se može reći da to neće zadovoljiti potrebe za radnom snagom u građevini.

Slično je i u brodogradnji: kvota za uvoz radne snage u njoj za ovu godinu iznosi 1.408 radnika, no još nije popunjeno 931 radno mjesto, iako ih je 148 u postupku rješavanja. Ni u turizmu ne cvatu ruže: od ukupno 8.660 stranih radnika, koliko iznosi nedavno uvećana kvota za uvoz stranih radnika za taj sektor, u kojem se okrene svaka peta kuna u hrvatskom gospodarstvu, nepopunjeno je još 4.066 radnih mjesta, pri čemu je 1.512 zahtjeva bilo u postupku rješavanja.

Jedan od razloga zašto teško dolazimo do radne snage je taj što su naši poslodavci i dalje okrenuti regiji. No, radna snaga iz regije, baš kao i sami Hrvati, bolje sutra traži na zapadu. Unatoč tome, Vidović smatra da će zapadni Balkan još dugo ostati glavni rezervoar radne snage za Hrvatsku i njeno gospodarstvo. To se posebno odnosi na BiH, ali i na Srbiju, Kosovo i Makedoniju.

- Plaće u Hrvatskoj i dalje su prilično veće od onih u BiH ili Srbiji. Zato će Hrvatska državljanima tih zemalja ostati zanimljiva - kaže Vidović.

No, Hrvatska se polako mora početi okretati i drugim zemljama i regijama, posebno Ukrajini, ali i zemljama Bliskog istoka - Siriji, Libanonu i Jordanu, te Egiptu.

- Te zemlje imaju solidno obrazovanje, a njihova bi radna snaga ovdje mogla raditi u turizmu i graditeljstvu - ističe Vidović.

Savjetnik HGK vjeruje da bi rješenje bio ''slovenski'' model, a prema kojem poslodavci preko burze rada posao najprije nude domaćim radnicima, a ako ga oni neće, onda im se automatski dopušta uvoz radne snage iz inozemstva.