Dok su se ranije radni zadaci davali usmeno, danas je posve uobičajeno da se daju e-mailom. Korištenje elektronske pošte, kao i pristup bazama podataka, ali i upotreba društvenih mreža, postali su neizostavan dio poslovnog života. Do te mjere da se danas bez njih više uglavnom ni ne može raditi.
U kojoj je mjeri digitalizacija promijenila naš rad, ali i kojom se brzinom događaju te promjene, možda najbolje svjedoči podatak da je čak svaki šesti radnik u EU, ili njih 16 posto, u ovogodišnjem istraživanju euro-statističara kazao da su im nove tehnologije promijenile način rada. Gotovo svaki treći zaposlenik, ili njih 29 posto, u istom je istraživanju kazao kako su u zadnjih 12 mjeseci morali učiti o novim tehnologijama da bi se prilagodili zahtjevima posla.
Promjene su posljednjih godina otišle tako daleko da je razmjena podataka e-mailom ili unošenje podataka u internetsku bazu i njeno korištenje postalo potpuno uobičajen način komunikacije na radnim mjestima u EU. Naime, više od tri petine, ili 61 posto, ispitanika kazalo je da im je razmjena e-mailova i pristup internetskim bazama podataka normalan način rada. Pritom se za obavljanje posla ne koriste samo 'klasična', stolna računala, nego i prijenosna, ali i tableti, pa i pametni telefoni. Gotovo polovica ispitanika, odnosno njih 47 posto, kreira ili mijenja elektronske dokumente.
Nizozemci prvi
Digitalizacija nije zahvatila samo uredska zanimanja: svaki peti zaposlenik u EU, pokazuje istraživanje Eurostata, koristi kompjuteriziranu opremu ili strojeve. Korištenje interneta uobičajeno je i u svakodnevnom životu, neovisno o poslu, pa tako, kako pokazuju podaci euro-statističara, 87 posto Europljana u dobi od 16. do 74. godine koristi ili je barem jednom u posljednjih godinu dana koristilo internet.
Naravno, upotreba interneta u poslovnom životu razlikuje se od jedne do druge članice EU. U Nizozemskoj, primjerice, čak 93 posto zaposlenika koristi internet ili digitaliziranu opremu i strojeve. Među članicama koje prednjače po korištenju novih tehnologija na poslu su i ostale zemlje Beneluksa i skandinavske države, kao i Njemačka, Austrija, Francuska i Velika Britanija. Prosjek na razini EU iznosi 74 posto. S druge strane, dno ljestvice EU drže Bugarska, u kojoj su radni zadaci "digitalizirani" za 47 posto radnika, i Rumunjska, u kojoj je digitalizacijom obuhvaćeno jedna nešto više od trećine zaposlenih, odnosno njih samo 36 posto. Najveće promjene u poslovanju iskazali su Danci.
Slabo koristimo kompjuteriziranu opremu i strojeve
Hrvatska se, pokazuju podaci Eurostata, i po digitalizaciji poslova nalazi u donjem dijelu ljestvice EU i ispod Unijina prosjeka. Naime, računala i kompjuteriziranu opremu u nas koristi nešto više od dvije trećine zaposlenika, odnosno njih 69 posto, što nas svrstava na 18. mjesto u EU. Usporedbe radi, ispred nas je susjedna Slovenija, u kojoj je digitalizacija zahvatila 74 posto radnika, što jer na razini Unijina prosjeka.
Posebno zabrinjava mali udio radnika koji koriste kompjuteriziranu opremu i strojeve, kojih je u nas samo tri posto, što je jedan od najmanjih udjela među članicama EU. U Sloveniji je, recimo, udio radnika koji rade s kompjuteriziranom opremom i strojevima čak 27 posto, što je više čak i od prosjeka EU. Tako loš plasman Hrvatske može se povezati s propadanjem domaće industrije i premalim ulaganjima u istraživanje i razvoj.
Unatoč tome, nešto manje od petine zaposlenika u Hrvatskoj kaže da im se način rada promijenio u posljednjih 12 mjeseci zbog uvođenja novih tehnologija. To je više, kako pokazuju podaci Eurostata, od prosjeka EU. Dio razloga za bržu digitalizaciju radnih mjesta u Hrvatskoj vjerojatno leži i u tome što smo se kasnije uključili u taj proces.