Norveška proizvodnja nafte porast će 43 posto u razdoblju od 2019. do 2024. godine, potaknuta uključenjem u sustav novih naftnih polja i modernizacijom starih proizvodnih pogona, pokazale su u četvrtak prognoze Norveške uprave za naftu (NPD).
Procjene najavljuju oživljavanje norveške proizvodnje sirove nafte, koja je prošle godine pala na najnižu razinu od 1989. godine zbog postupnog pražnjenja rezervi na starijim poljima.
Očekuje se da će se do 2023. godine kombinirana proizvodnja nafte i plina približiti rekordnoj razini, zabilježenoj u 2004. godini, navodi uprava, iako bi udio plina trebao biti veći nego prije.
„Ovaj put će nafta činiti otprilike polovinu ukupne količine”, rekla je direktorica NPD-a Ingrid Soelvberg.
Predviđa se da će proizvodnja sirovina na poljima na moru do 2023. godine dostići 2,02 milijuna barela dnevno, u odnosu na prošlogodišnji minimum od 1,41 milijuna barela dnevno, zahvaljujući postupnom uključivanju nafte s velikih naftnih polja Sverdrup i Castberg.
„Nakon dvije godine manje proizvodnje, ona će ponovno porasti u 2020. godini, uglavnom zbog pokretanja Johana Sverdrupa, ali i zbog drugih nalazišta”, rekla je Soelvberg.
Očekuje se da će ove godine proizvodnja prirodnog plina porasti na 117,1 milijardu kubnih metara (bcm), sa 113,2 milijarde u 2019. godini, no manje od dosada prognozirane 120,2 milijarde bcm, navode u NPD-u.
Sada očekuju da će Norveška ove godine proizvoditi 1,76 milijuna barela nafte dnevno. Prije godinu dana prognozirali su da će iznositi 1,74 milijuna barela dnevno.
Dok je broj bušotina u 2019. godini porastao na 57, s 53 u godini ranije, ove će se godine vjerojatno smanjiti na 50, navodi NPD.
Prošlogodišnja istraživanja u Barentsovom moru na Arktiku, području za koje se nekada očekivalo da će biti nova norveška naftna i plinska regija, rezultirala su samo jednim nalazištem.
Državna energetska kompanija Equinor i njeni partneri u četvrtak su najavili planove o dodatnom povećanju proizvodnje na polju Statfjord koje je u pogonu od 1970-ih, a očekuje se da će ostati aktivno i nakon 2040. godine.
Iako Norveška podržava Pariški klimatski sporazum uz 2015. godine i želi u nadolazećim desetljećima značajno smanjiti emisiju ugljika, poručuje i to da će nastaviti vaditi i prodavati naftu drugima, sve dok potražnja postoji.