Njemačkom gospodarstvu ne ide toliko loše: doba pandemije se čini već zaboravljeno, rat u Ukrajini i dodatni troškovi su se već nekako uklopili u poslovanje, ne osjeća se nekakav strah za sudbinu ovdašnjih banaka... Ali ekonomski stručnjaci i instituti uvijek iznova ukazuju na najveći problem: demografiju i nedostatak stručnjaka. Tu su jedino sitne razlike u trendu: je li potražnja postala nešto manja, ali je još uvijek na "visokoj razini" kao što je posljednji nalaz Instituta za njemačko gospodarstvo (IW) iz Kölna, ili je nedostatak tijekom 2022. "postao još veći" - što je zaključak izvješća Njemačke industrijske i trgovačke komore (DIHK).
Stefan Hardege iz njemačke Komore za Deutsche Welle kaže kako je to "problem koji u međuvremenu postoji u čitavom nizu sektora. Pogođena su posve različita zanimanja." Sabine Köhne-Finster iz kelnskog Instituta osobito ističe nedostatak u socijalnim službama, kod odgajatelja, ali i u skrbi za stare i za bolesne. Isto tako je pravilo: što je "veća škola", veća je i potreba.
No ništa nije tako jednostavno: iako posao traži i 25 tisuća čistačica, osobito akademici u društvenim znanostima će u pravilu teško naći posao. Na Zavodu za zapošljavanje je ovog ožujka bilo gotovo 57 tisuća stručnjaka raznih vrsta i u marketingu i propagandi. Niti umjetnicima nije lako - nekih 40 tisuća umjetnika raznih vrsta je trenutno prijavljeno na burzu, uključujući i 167 čarobnjaka koji niti sebi nisu mogli izvaditi posao iz šešira.
Čak i 50 tisuća informatičara tu traži posao
Isto tako se često čuje kako Njemačkoj nedostaje i dobrih majstora, piše Deutsche Welle. I to ovisi gdje se posao traži i koja je to struka: na primjer u ovom trenutku posao traži preko 18 tisuća ličilaca, 11 tisuća radnika u suhogradnji, 86 tisuća majstora za održavanje instalacija u zgradama...
Stefan Hardege iz Komore to objašnjava kako se "često vidi da kvalifikacije nezaposlenih u mnogo toga ne odgovara stručnosti koju tvrtke traže." Osim toga, njegov je dojam kako si osobito mladi više niti ne mogu zamisliti život u kojem će svakog dana 8 sati provesti na poslu. Dodaje i kako su poslodavci tu spremni na mnoge ustupke kako bi privukli stručnjake kakve trebaju, ali čak niti pitanje plaće se u svemu tome ne postavlja kao glavni problem.
Ipak i usprkos tome što se na velika zvona govori o potražnji za stručnjacima u IT-sektoru, statistikama njemačkog Zavoda za zapošljavanje oko 50 tisuća informatičara traži posao. Obzirom na napise po medijima i izjavama nadležnih, čini se upravo nevjerojatnim i kako je na burzi i oko 13 tisuća medicinskih sestara i 6.000 skrbnika za stare i nemoćne. Uopće, 95.000 osoba u medicinskim zvanjima u Njemačkoj traži posao.
Promjene u svijetu rada
Naravno, statistike Zavoda za zapošljavanje ne govore o motivaciji osoba koji traže posao, a Köhne-Finster ukazuje i kako se premalo pažnje polaže u razvoj čitavog radnog svijeta: "Treba malo pogledati: kako su se promijenili poslovi? Ima li drugih poslova koji su možda slični? Mogu li se preškolovati i tako pomoći smanjiti nedostatak stručnjaka?"
To se osobito vidi u odjeljku statistike o gotovo 193.000 nezaposlenih u "poslovima u upravljanju tvrtkom ili organizacijom" jer je tamo i 117 tisuća sekretarica i uredskih namještenika. Tu je i oko 40 tisuća nezaposlenih u poslovima logistike i skladištenja, gotovo 20 tisuća frizera također traži posao, a pravi pomor je u sektoru trgovine, kako malo- tako i veletrgovine: tamo je preko 200 tisuća nezaposlenih.
No neke detalje u statistici Zavoda za zapošljavanje je doista teško objasniti: i ekonomistica Instituta u Kölnu ističe nedostatak stručnjaka u transportu, osobito strojovođa. To se isto tako redovito čuje i kod poslovođa u sektoru špedicije, čak i u javnom prijevozu kako je "nemoguće" naći vozača. Istovremeno je na Burzi oko 160 tisuća vozača, najvećim dijelom za teretna vozila.
Nema jednostavnog rješenja
Hoće li onda stručnjaci iz inozemstva pomoći smanjiti nevolje njemačkog gospodarstva? Tu naši sugovornici jednako hvale napore njemačke vlade novim zakonom o doseljavanju olakšati dolazak stranih stručnjaka, ali Stefan Hardege također upozorava kako se "ne smije zaboraviti" niti ljudski potencijal ove zemlje - ne na kraju su tu i žene koje bi možda rado preuzele i neki "muški" posao, a obzirom na demografiju, teško da će se moći zaboraviti i na starije djelatnike. Po njegovom mišljenju treba i jednog i drugog, stranih stručnjaka i njemačkih radnika: "Samo jedno od tih rješenja neće biti dovoljno obzirom na demografiju."