Prema podacima Njemačkog zavoda za statistiku objavljenima 1. kolovoza, u prvoj polovici ove godine prodaja piva pala je prvi put ispod četiri milijarde litara otkako se ti podaci prate, a to je od 1993. godine. U samo dvadesetak godina prosječna godišnja potrošnja po stanovniku pala je s 112 litara, koliko je Nijemac popio 2005., na manje od 90 litara danas.
I prema izvještaju Visual Capitalista, koja prati globalnu potrošnju piva, u 2023. Njemačka nije među državama gdje se najviše pije pive, dok je Hrvatska ušla u top 5. Vodeća je Češka s 152,1 litara, ispred Austrije sa 106,5 litara, dok je treća Litva sa 103,3 litara. Irska je četvrta sa 100,6 litara, dok je prosječna godišnja potrošnja piva po stanovniku u Hrvatskoj iznosila 94,2 litre.
Njemačka se na ovoj listi nalazi tek na osmom mjestu. Razloge stručnjaci nalaze u starenju stanovništva, sve manjem interesu mlađih generacija za alkohol, problemima u ugostiteljstvu i jačanju trenda bezalkoholnih piva. Iako ta varijanta bilježi rast, čak ni u optimističnim prognozama ne može nadoknaditi pad prodaje alkoholnog piva.
Premda pak podacima tvrtke Kirin Holdings, u 2023. godini najviše piva po glavi stanovnika popili su stanovnici Češke Republike, čak 152,1 litara, čime ta zemlja već 31. godinu zaredom drži nedodirljivo prvo mjesto. Slijedi Austrija sa 107,8 litara, a na trećem mjestu nalazi se Rumunjska sa 100,3 litara. Na ovoj listi Njemačka je pak iznad hrvatske i zauzima četvrto mjesto s prosjekom od 99 litara, dok je peta Poljska s 97,7 litara po stanovniku. Na šestom mjestu je Namibija s 95,5 litara, a sedma je Irska s 92,9 litara. Razliku u slučaju u Hrvatskoj valja činjenicom kako Kirin gleda domaću proizvodnju i prodaju, pa statistika može ispasti niža po glavi stanovnika, jer broj turista ne ulazi u izračun stanovništva. Visual Capitalist koristi revidirane podatke, koji uključuju turizam i WHO-ove korekcije potrošnje.
U posljednjih pet godina u Njemačkoj je zatvoreno gotovo sto pivovara, pa u industriji shvaćaju kako su potrebne promjene (bezalkoholna pića). U Hrvatskoj se već nazire jedan sličan trend kao u Njemačkoj; prema istraživanju agencije Hendal, udio odraslih koji piju pivo pao je s 79 % na 71 % u samo dvije godine. Drugim riječima, pivo u Hrvatskoj i dalje pije velik broj ljudi, a oni koji ga piju, piju ga u značajnim količinama, ali baza pivopija polako se smanjuje. Nadalje, ako mlađe generacije nastave slijediti trendove svojih vršnjaka sa zapada Europe (umjerenost, nešto zdraviji stil života od generacije prije i veći interes za bezalkoholne opcije) možda će i hrvatska statistika za desetak godina izgledati drugačije.
Komentari
0