Velika rasprava

Prekretnica u Njemačkoj: ‘Gubimo desetke milijardi eura zbog pretilosti, uvodimo poseban porez!‘

Stručnjaci upozoravaju na rastuće troškove i pozivaju na hitne mjere protiv epidemije debljine i loših prehrambenih navika

Sve je više pretilih Nijemaca (ilustracija)

 Jaap Arriens/Nurphoto Via Afp
Stručnjaci upozoravaju na rastuće troškove i pozivaju na hitne mjere protiv epidemije debljine i loših prehrambenih navika

Njemačka svake godine gubi između 27 i 90 milijardi eura zbog posljedica pretilosti, a stručnjaci upozoravaju da će troškovi nastaviti rasti ako se nešto hitno ne poduzme. Gotovo polovica odraslih građana ima prekomjernu težinu, a prehrambene navike obilježene visokom konzumacijom šećera i niskim unosom povrća smatraju se ključnim uzrokom pa se sve češće raspravlja o uvođenju takozvanog “poreza na šećer”, od kojeg bi bila oslobođena zdrava hrana, piše Bloomberg.

S obzirom na to da u Njemačkoj obavezno zdravstveno osiguranje znači da javnost dijeli troškove zdravstvene zaštite, skupe posljedice pretilosti nisu samo problem pojedinaca i njihovih obitelji, nego cijelog društva i sustava koji je i bez toga pod velikim financijskim pritiskom.

Osiguranje ne pokriva lijekove za mršavljenje poput Ozempica i Wegovyja, dok su kirurški zahvati dostupni samo u rijetkim slučajevima pa se u toj zemlji otvorila rasprava o tome koliko država treba intervenirati u regulaciju prehrambene industrije, a koliku odgovornost ipak treba prepustiti pojedincima.

‘Prestanimo kriviti ljude zbog pretilosti! Uopće nije stvar u volji i nije cilj da sa 120 dođete na 90 kilograma. Druga je stvar puno važnija‘

Stavovi političkih aktera se razlikuju. Zeleni i Ljevica zagovaraju porez na šećer za proizvođače bezalkoholnih pića i smanjenje poreznog opterećenja na zdravu hranu, dok konzervativci inzistiraju na tržišnim mehanizmima, tvrdeći da će osviješteni potrošači sami prisiliti industriju na promjene. Industrijske udruge, poput udruženja prehrambene i šećerne industrije, dijele taj stav te se protive svakoj regulaciji i inzistiraju na slobodi izbora građana.

Kancelar Friedrich Merz obećao je pokrenuti „temeljnu reformu“ sustava socijalnog osiguranja ove godine, no plan koji je vladajuća koalicija objavila u proljeće uopće nije spomenuo nezdravu prehranu, već je samo pozvao potrošače da „sami donose odluke“.

Njemačka dugo zauzima pasivni pristup u reguliranju industrija povezanih sa zdravstvenim rizicima, poput duhana i alkohola. Christina Stumpp, članica parlamentarnog odbora za hranu i poljoprivredu u vladajućoj stranci, objasnila je kako se ovo razmišljanje proteže i na hranu.

- Mislim da tržišna konkurencija regulira mnogo toga - poručila je.

image

Nezdrava hrana i piće dovodi do pretilosti koja je zadaje veliki udarac zdravstvenom sustavu

Julian Stratenschulte/Dpa Picture-alliance Via Afp

Kritičari ističu da industrija ima snažan utjecaj na stranke, podsjećajući da je, primjerice, McCafé bio među sponzorima konvencije njemačke stranke CDU.

Zelena stranka poziva na reformu PDV-a. Njemačka trenutačno ima sustav po kojemu se hrana oporezuje sa 7 do 19 posto, ovisno o tome spada li proizvod u kategoriju neophodnih za život. Ipak, takav je model i ranije kritiziran zbog nedosljednosti poput toga da hrana za kućne ljubimce spada u kategoriju s nižim porezom, a hrana za bebe ne.

Ideja da se ukine porez na dodanu vrijednost na zdravu hranu dočekano je s 91 posto odobravanja javnosti, dok predloženi porez na šećer za proizvođače bezalkoholnih pića podržava 79 posto Nijemaca.

Primjeri drugih zemalja sugeriraju da bi to mogao biti korak u dobrom smjeru. Ujedinjeno Kraljevstvo je uvođenjem poreza na šećer potaknulo proizvođače da smanje udio šećera u pićima za gotovo trećinu, dok je Čile ograničio oglašavanje nezdrave hrane i uveo jasno označavanje proizvoda, što je prema istraživanjima dovelo do znatnog pada potrošnje. U Njemačkoj je, nasuprot tome, dobrovoljna kampanja industrije donijela smanjenje šećera za samo 2 posto.

Prijelomno otkriće studije na čak dva milijuna pretilih. Ne možete smršavjeti ni uz Ozempic? Razlog je fascinantan

- Prehrambene tvrtke nisu agencije za socijalne usluge, nisu agencije za javno zdravstvo, već tvrtke s dioničarima kojima moraju ugoditi - rekla je Marion Nestle, profesorica emerita nutricionizma na Sveučilištu u New Yorku. Zbog toga tvrtke samoinicijativno neće potaknuti promjene u recepturi koje bi im mogle povećati troškove, ako ih na to ne prisile zemlje ili sami kupci.

Osim ušteda koje bi moglo donijeti zdravstvenom sustavu, smanjivanje šećera u hrani i piću ima još jednu pozitivnu posljedicu. Izvješće OECD-a pokazuje da bi smanjenje kalorijskog sadržaja nezdrave hrane za 20 posto moglo povećati zaposlenost i produktivnost ekvivalentnu 29.000 novih radnih mjesta s punim radnim vremenom godišnje.

- Uvođenje ovih promjena ne košta puno, ali zahtijeva političku hrabrost – a to već godinama nedostaje - poručila je Barbara Bitzer iz Njemačkog društva za dijabetes.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Komentiraj

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
31. kolovoz 2025 08:01