Trošak nabave plina za plinare, kao najvažniju stavku u cijeni plina koju plaćaju građani i poduzeća, do daljnjega će određivati Vlada, a ne odnosi na tržištu, proizlazi iz prijedloga koji je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) jutros poslala u javnu raspravu.
S obzirom na spomenuti prijedlog HERA-e, očito je da neće doći do poskupljenja plina od 140 posto s 1. travnjem ove godine kako se najavljivalo u dijelu medija. Takve računice polazile su od činjenice da po sadašnjim pravilima trošak nabave plina, kao ključni dio cijene koju plaćaju građani, jednostavno mora skočiti za 120 posto zbog rasta cijena nabave plina na tržištu uslijed energetske krize, kao i za dodatnih 20 posto zbog drugih troškova.
Agencija sada predlaže da se trošak nabave plina može, osim s kretanjima na tržištu, uskladiti i s Vladinim odlukama o cijeni plina. Budući da je Vlada već najavila da neće dozvoliti značajan rast plina za kućanstva, realno je da će prijedlog HERA-e biti i prihvaćen.
Ovdje je riječ je o dokumentu HERA-e pod nazivom Prijedlog izmjena i dopuna Metodologija utvrđivanja iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu opskrbu čiji je središnji dio formula za izračun cijene plina. A unutar spomenute formule ključna je cijena nabave plina. U trenutno važećoj Metodologiji kao trošak nabave plina za plinare navodi se iznos od 30 lipa za kilovatsat.
Ako se spomenute najave o poskupljenju plina za 140 posto primijene na sadašnju cijenu nabave, plinare bi obračunavale trošak nabave od 72 lipe za kilovatsat.
Slijedom te računice, ukupni godišnji trošak plina za zagrebačko kućanstvo koje godišnji troši 15 tisuća kilovatsati plina, skočio bi sa sadašnjih 6500 na 14500 kuna. Koliko će, i hoće li uopće skočiti računi za plin bit će, nakon jutrošnjeg prijedloga HERA-e i očekivane odluke Vlade da iskoristi pravo određivanja troška nabave plina za plinare, jasnije kada Vlada donese odluku o trošku nabave plina za plinare. A to je realno očekivati do kraja tekućeg mjeseca.