Intervju

Nikolić: 'INA je u pandemijskoj krizi ispunila svoju zadaću'

Operativne smo troškove Rafinerije i marketinga smanjili za 20%, a 50% investicija predviđenih za 2020. odgodili
Piše: Novac.hrObjavljeno: 21. svibanj 2020. 14:44

Stjepan Nikolić, operativni direktor Rafinerija i marketinga Ine otkriva na koji je način kompanija prilagodila svoje poslovanje kriznim uvjetima tijekom pandemije koronavirusa i kako opskrba tržišta naftnim derivatima ni u jednom trenutku nije došla u pitanje.

Kako se ekonomska kriza odrazila na Inu i rafinerijsko poslovanje? Što kompanija poduzima da bi smanjila negativne posljedice?

- Poremećaj ponude i potražnje kojem svjedočimo na naftnom tržištu je bez presedana. Tržište je preplavljeno sirovom naftom čija je cijena u kratkom razdoblju pala na razine koje su 3 do 4 puta niže od pretkriznog razdoblja, ljudi su prestali putovati pa je prodaja goriva niža za 30 do 50%, a skladišta sirove nafte u svijetu, kao i onih za goriva su puna. Svakodnevno pratimo stanje na tržištu i u skladu s tim optimiziramo rafinerijsku preradu i sve naše poslovne aktivnosti kako bismo osigurali što bolje poslovne rezultate. Posljednja tri mjeseca radimo s minimalnim kapacitetom prerade i na granici rentabilnosti. Sve su ovo razlozi koji su doveli do toga da je za prvo tromjesečje 2020. INA, prvi put u svojoj povijesti izvještavanja burze o poslovnim rezultatima, prijavila negativnu EBITDA. Rezultat je posljedica značajnog smanjenja vrijednosti zaliha sirove nafte i naftnih derivata, s jedne strane, te pada prihoda od proizvodnje nafte i plina s domaćih polja te prihoda od prodaje s druge.

U ovako kaotičnim okolnostima INA je uvela niz kriznih mjera s ključnim ciljem osiguranja kontinuiteta poslovanja i likvidnosti kompanije, koja je nužna za financiranje projekata. Svakako najznačajniji projekti su vezani uz INA Novi smjer 2023., koji podrazumijeva projekt izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka u Rijeci i, pod uvjetom da uspijemo osigurati sredstva iz EU fondova te se osigura potpora Vlade RH u pogledu prilagodbe strategije razvoja poljoprivrede te zakonske regulative, projekt proizvodnje naprednih biogoriva druge generacije u Sisku. U tom smislu smo operativne troškove Rafinerije i marketinga smanjili za 20%, a 50% iznosa investicija predviđenih za 2020. koji nisu strateško-transformacijski smo odgodili za naredne godine. Također smo uveli i fleksibilne modalitete rada koji nam omogućuju očuvanje što je više mogućih radnih mjesta. Pored kriznog upravljanja troškovima, vrlo smo aktivni i na prihodovnoj strani gdje dio izgubljene prodaje kompenziramo uvođenjem novih proizvoda i usluga te kratkoročnim transakcijama nafte i naftnih derivata na naftnom tržištu.

Spomenuli ste nastavak projekata važnih za transformaciju rafinerijskog poslovanja Ine koji uključuje i ulaganje u riječku rafineriju? Hoće li ovaj projekt doživjeti promjene zbog ušteda u ekonomskoj krizi i biti gotov prema planu?

- Projekti transformacije Rafinerija i marketinga, pod zajedničkom imenom R&M Novi Smjer 2023., bili su neophodni i prije ove krize, a sada pogotovo. Jedino oni mogu osigurati da ova Inina djelatnost bude profitabilna i održiva. Ključne projektne aktivnosti nismo prekidali, ali smo radili nešto sporije zbog poštovanja restrikcija kojima smo štitili zdravlje svih radnika. To je nešto s čime ne želimo raditi kompromis. Pored toga smo dio investicija odgodili za 2021./22., kad očekujemo stabilizaciju. Bitno je naglasiti da sve dok održavamo likvidnost i povoljan kreditni rejting, financiranje projekta izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka u Rijeci nije ugrožen.

Lani ste u riječkoj rafineriji obavili najveći remont u povijesti Ine u okviru kojega je i započela gradnja postrojenja Propan-propilen spliter. U kojoj je to fazi i što će novo postrojenje raditi?

- Radi se o investiciji vrijednoj oko 500 milijuna kuna koja se gradi u riječkoj rafineriji. U postrojenje iz rafinerijske prerade ulazi ukapljeni naftni plin koji prolazi proces pročišćavanja razdvajanja na propan i propilen visoke čistoće. Ovako razdvojene faze se zatim skladište u četiri ukopana spremnika ukupnog kapaciteta 20.000 kubičnih metara koji su preko nove pumpne stanice spojeni s instalacijama za otpremu željeznicom, cestom i brodom. Ukupni godišnji kapacitet iznosi 35.000 tona propilena i sedam tisuća tona propana. Postrojenje počinje s radom krajem svibnja, a prve komercijalne količine propilena očekujemo u lipnju, što će značajno pomoći likvidnosti i novčanom toku Ine jer je propilen visokovrijedna i tražena sirovina za petrokemijsku industriju.

Opskrba tržišta gorivima nije bila ugrožena tijekom pandemije, kako ste se snašli u ovoj krizi?

- Unatoč teškim uvjetima rada u ovih nekoliko kriznih mjeseci predanost cijelog tima Rafinerija i marketinga omogućila je besprijekorno funkcioniranje svih naših aktivnosti, od rafinerijske prerade do stabilne opskrbe tržišta, na što sam izuzetno ponosan. Podsjetio bih da je INA od 14. veljače, dakle mjesec dana prije proglašenja pandemije koronavirusa, bila suočena sa snažnim kibernetičkim napadom, što ni u jednom segmentu poslovanja nije utjecalo na kvalitetu naših usluga. Iz jednog kriznog perioda ušli smo u drugi u kojem smo svim našim kupcima svakodnevno isporučivali nekoliko milijuna tona goriva cestom, željeznicom i brodovima – na vrijeme i bez ijednog incidenta. Naši logističari i ugovorni partneri su taj posao obavili bez greške, s velikom profesionalnošću i predanošću. Količine koje isporučujemo s dvadesetak logističkih lokacija su manje, ali i dalje odrađujemo oko tisuću narudžbi dnevno. U kriznim uvjetima rada ključno nam je bilo smanjiti broj socijalnih kontakata između svih u lancu. Tamo gdje je bilo moguće uveli smo fleksibilne modele rada, uključujući i rad od kuće. Na terenu smo uveli obvezne higijenske mjere, kontrolu temperature za sve koji su ulazili na naše lokacije, podjelu na radne i rezervne timove koji nisu u međusobnom fizičkom kontaktu kako bi opskrba tržišta bila osigurana i u slučaju da zbog virusa moramo zatvarati pojedine terminale.

INA MAZIVA pokazala su da postoji i ona ljepša strana krize te su izbacila novi proizvod INA Dezinol. Kako je došlo do proizvodnje dezinficijensa?

- INA Dezinol primjer je učinkovite suradnje između timova koji pripadaju različitim organizacijskim jedinicama i koji pokazuje da je, pored kriznog upravljanja troškovima, u krizi još važnije osigurati i ideje koje će donijeti nove prihode. Za razvoj ove ideje i početak realizacije bilo je potrebno 12 pretrčanih kilometara. Toliko naime iznosi moja trkačka ruta po savskom nasipu tijekom koje me nazvao kolega Vlatko Dujanić, operativni direktor Usluga kupcima i maloprodaje, s pitanjem bi li bilo moguće unutar Rafinerija i marketinga pokrenuti proizvodnju dezinfekcijskih sredstava za različite namjene. Nakon nekoliko poziva i razgovora s direktorom INA MAZIVA Zoranom Škrobonjom na 12. kilometru imali smo dogovor o pokretanju proizvodnje novog proizvoda. U samo nekoliko sljedećih dana Zoran i njegov tim u Mazivima obavili su glavni dio posla i omogućili realizaciju, razvili formulu na bazi denaturiranog alkohola, ishodili dozvolu Ministarstva zdravstva, napravili dizajn, započeli proizvodnju, distribuciju i prodaju. Dezinol je namijenjen za dezinficiranje površina, a tu nismo stali.

U narednim danima na tržište ćemo staviti još novih proizvoda INA MAZIVA namijenjenih za dezinfekciju ruku u obliku spreja i maramica. Dakle, ideja se na kraju pretvorila u novu paletu proizvoda INA Cosmetx kojima su MAZIVA izašla iz svojih tradicionalnih okvira i zorno pokazala koliko je važno u kriznim situacijama stvarati novu vrijednost za kompaniju jer to ujedinjuje i motivira ljude više od bilo čega.

Linker
07. listopad 2020 19:13