Nesreće unutar naselja čine više od 80 posto svih nesreća u Hrvatskoj. Jednak je postotak i s brojem ozlijeđenih, oko osamdeset posto njih strada u i oko hrvatskih gradova. Čak 66 posto smrtno stradalih u EU u urbanim područjima pripada skupini najranjivijih sudionika u prometu.
Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade, koji je uz glavnog urednika Jutarnjeg lista Gorana Ogurlića uvodno pozdravio sudionike skupa, stoga je upozorio kako su ulozi veliki, a svaka educirana osoba može značiti razliku između života i smrti.
- Suvremeni život se mijenja, a s njime i naši gradovi. Za gradove to znači više prometa, ali ne smijemo zato dopustiti i više nesreća i izgubljenih života. Sigurnost na cestama jedno je od najvažnijih pitanja danas - poručio je Božinović.
Ministar unutarnjih poslova dodao je kako u MUP-u prihvaćaju odgovornost i ne bježe od nje, ali da bez ostalih dionika ne mogu ostvariti rezultate kakve želimo.
- Ako želimo uspjeti, moramo djelovati zajedno. Kada građani vide da sustav funkcionira, onda i oni postaju dio rješenja. Za promjene ne trebaju desetljeća, ali treba vizija - rekao je Božinović.
Dobre su vijesti, rekao je Božinović, što je unatoč rastu broja vozila na cestama i broju mladih vozača broj nesreća u padu.
- O nama ovisi hoće li taj broj nastaviti padati i u sljedećim godinama. Valja znati da nesreće nisu nikakva sudbina, već su posljedica krivih odluka i nepoštivanja prometnih pravila - zaključio je Božinović.
Josip Mataija, voditelj Službe prometne policije u Ravnateljstvu policije, okupljenim sudionicima konferencije prezentirao je egzaktne podatke o nesrećama i ozljedama na hrvatskim cestama.
Kao i ministar Božinović, poručio je da stvari idu nabolje, premda je pred policijom i građanima još puno posla. Nesreća je i dalje previše.
Najmanje poginulih otkako se voze automobili
- Prošla godina, u kojoj je zabilježeno 239 smrtno stradalih osoba u prometnim nesrećama, najbolja je u zadnjih 60-ak godina (ako izuzmemo pandemijsku 2020. kada je bilo 237 smrtno stradalih osoba) od kada se sustavno prate prometne nesreće, pogotovo uzme li se u obzir višekratno povećanje broja vozila, vozača i prometnih tokova - objasnio je Mataija.
U odnosu na godinu prije zabilježeno je smanjenje broja poginulih osoba za 35 osoba ili 12,8 posto, smanjenje broja lakše ozlijeđenih za 70 ili 0,6 posto, ali i povećanje broja teško ozlijeđenih za 49 ili 1,5 posto.
Kao daleko najveći uzrok stradavanja naveo je neprimjerenu brzinu.
- Muškarci su glavni uzročnici prometnih nesreća. Od 206 osoba koje su prouzročile prometnu nesreću s poginulim osobama, njih 92 posto su muškarci. Kad je riječ o korištenju sigurnosnog pojasa kod vozača i putnika u osobnim vozilima, čak 48 posto smrtno stradalih nije ga koristilo. Od toga 84 osoba smrtno je stradalo u osobnim vozilima starijima od 12 godina - otkrio je Mataija.
Najveći broj poginulih zabilježen je u lipnju (32), a najmanji u travnju (13). Prema danima u tjednu, najviše poginulih osoba je u subotu, 47 (19,7 posto od svih poginulih).
- Svaki treći poginuli je vozač motocikla ili mopeda. Stradavaju i stariji vozači na dva kotača, ne samo mladi vozači. Ljudi koji su cijeli život vozili automobile u srednjim godinama života sve više kupuju skupe i brze motocikle i jednostavno nisu svjesni svojeg limita. Nazvao bih to krizom srednjih godina - rekao je voditelj Službe prometne policije u Ravnateljstvu policije.
U nesrećama koje su skrivili vozači pod utjecajem alkohola poginule su 52 osobe (21,8 posto svih poginulih osoba), teško je ozlijeđeno 575 osoba (17,7 posto svih teško ozlijeđenih osoba), lakše 1704 osobe (15,4 posto svih lako ozlijeđenih osoba). Kada je riječ o nesrećama koje su skrivili mladi vozači, poginulo je 29 osoba, što je 12,1 posto svih poginulih osoba.
Stres na cesti
Prema nekim predviđanjima, do 2050. oko 70 svjetske populacije živjet će u gradovima, što će dodatno opteretiti urbanu infrastrukturu i prometne sustave.
Rezultat toga je sve veći stres u prometu.
- Trenutačna ili akutna reakcija na stres prepoznaje se po osjećaju zbunjenosti uz mogućnost suženja svijesti i pažnje, nesposobnošću da se shvati što se događa i vremenskom i prostornom dezorijentacijom. Neki vozači mogu se osjećati tjeskobno, prestrašeno, uzbuđeno ili bijesno. To rezultira fiziološkim reakcijama, kao što su znojenje, drhtanje ili tahikardija, te može doći do sporijeg reagiranja i loših odluka - objasnila je mr. sc. Ljiljana Mikuš, dopredsjednica Hrvatskog psihološkog društva.
Upozorila je i na agresivno ponašanje u prometu, odnosno na ono što se naziva "road rage". Pretežno njemu podliježu muškarci, prosječno u dobi od 33 godine.
Panel o sigurnosti
Finalni događaj ovogodišnje konferencije o prometu panel je rasprava u kojoj su prominentni stručnjaci dali svoje viđenje problema prometa u urbanim sredinama te nastavno na to ponudili i moguća rješenja.
Na panelu su sudjelovali izv. prof. dr. sc. Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti (stručnjak za urbani promet i prometnu sigurnost), dipl. ing. građevine Željko Stepan, stručni savjetnik na Građevinskom fakultetu u Zavodu za prometnice (stručnjak za prometnu infrastrukturu), Slaviša Babić, voditelj odjela za promet iz Hrvatskih cesta, Nenad Šlibar, savjetnik Uprave OIV-a, te Aleksandar Halavanja, voditelj Službe za sustavno gospodarenje energijom u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Raspravu je moderirao novinar Jutarnjeg lista Dušan Miljuš.
- Političke odluke na lokalnoj razini rezultat su sadašnjeg stanja prometa u urbanim područjima, što izravno utječe na sigurnost cestovnog prometa. Ključno je da gradonačelnici i župani surađuju s ekspertima iz područja prometa, građevine i arhitekture. Ulaganjem u cestovnu infrastrukturu, tj. u kvalitetna i jednostavna prometna rješenja, kao i u prometna znanja vozača može se smanjiti broj prometnih nesreća - napomenuo je Dino Posavec, stručni suradnik konferencije.
Na pitanje moderatora o modernizaciji prometne infrastrukture u urbanim sredinama, Ševrović je rekao da su za uspješnu implementaciju potrebni dugoročni planovi.
- Danas gotovo za sve aktivnosti ljudima treba prijevoz. Primjerice, trgovački su centri na samim rubovima gradova. Mislim da je najveći uzrok problema s prometom u urbanim sredinama prostorno planiranje - smatra Ševrović.
Kada je riječ o električnim automobilima, Ševrović smatra da je bolje zamijeniti sto starih vozila za sto novih nego jedan benzinac za električni automobil.
Željko Stepan objasnio je da su prometna nesreća i njezine posljedice dvije različite stvari. Kakve će biti posljedice, ovisi o kvaliteti infrastrukture. Stepan, član tima koji je projektirao veliki zagrebački rotor pokraj naselja Remetinec, rekao je da to projektno rješenje nije najbolje moguće, ali da je ocijenjeno kao optimalno.
- Broj nesreća tamo se smanjio za pedeset posto, nema više fatalnih ozljeda, promet je na samom rotoru smanjen - istaknuo je Stepan.
Babić iz Hrvatskih cesta smatra da je cestovna infrastruktura u Hrvatskoj mnogo bolja od onih u mnogim bogatijim europskim državama. No problem je, smatra, što se ljudi ne pridržavaju prometnih pravila.
- Samo 15 posto građana Hrvatske veže se na zadnjem sjedalu, ograničenja brzina se ne poštuju. No kada naši vozači prijeđu granicu, odjednom počnu poštovati pravila. Tu treba tražiti glavne razloge zašto i dalje imamo velik broj nesreća - smatra.
Babić tvrdi i da kada riječ o cestovnoj sigurnosti, doći do europskog novca nije problem. Tvrdi da nedostaje volje i vizije.
- Treba definirati smjer neovisno o političkim afinitetima, a to može učiniti samo struka. Ne treba se obazirati na to sviđa li se ljudima nešto estetski ili ne - zaključio je.
Halavanja, pak, smatra da novac jest problem, barem kada su u pitanju subvencije za električna vozila.
- Cijene električnih vozila i dalje su visoke. Gotovo nitko ne vozi automobil star 15 godina zato što to želi. Bez subvencija države Fond može samo poticati osviještenost - rekao je.
Država priprema 140 milijuna eura za subvenciju električnih vozila, no u pitanju su pravne osobe. Hoće li biti sličnih subvencija za privatne osobe, Halavanja nije u ovom trenutku mogao otkriti.
- Sve više autonomnih sustava moći će se povezivati. Uskoro će 15 do 20 posto automobila imati mogućnost povezivanja, a to će značajno podići razinu sigurnosti. No kada su u pitanju komunikacije i prijenos signala, infrastruktura je najvažnija, bez nje je sve uzaludno - smatra Šilibar.
- Više automobila nije rješenje, no osigurati stanovništvu mobilnost mora biti prioritet - zaključio je raspravu na panelu Ševrović.
Preporuke iz Europe
Antonio Avenoso, izvršni direktor Europskog vijeća za sigurnost prometa smatra kako je u urbanim sredinama prije svega važno uspostaviti hijerarhiju.
- Pješaci na vrhu, slijede biciklisti, pa javni prijevoz, motociklisti, osobni automobili, a na dnu su teretna vozila - poručio je Antonio Avenoso.
Važnost stavljanja sigurnosti na cestama među glavne prioritete rada institucija i svih koji se bave sigurnošću prometa, osnivanje agencije za sigurnost prometa, osobito u svrhu upravljanja uvođenjem automatiziranih vozila i provođenja analiza prometnih nesreća, te revizija propisa o sigurnosti vozila, budući da tehnološki napredak može značajno doprinijeti smanjenju broja žrtava. Preporuke su to, pak, o sigurnosti u gradovima koje je kreatorima nacionalnih politika na konferenciji pročitao Avenoso.
- Želio bih vas podsjetiti na strateški okvir EU-a za sigurnost na cestama. Naš je cilj do 2030. prepoloviti broj smrtnih slučajeva i teških ozljeda u Europskoj uniji. Nažalost, stvarnost nam pokazuje da je i dalje više od 20.000 ljudi – točnije 20.400 – izgubilo život u prometnim nesrećama u EU-u 2023. - dodao je.
Švedska ostaje vodeća zemlja EU-a po sigurnosti na cestama, dok je Norveška na prvom mjestu ako uzmemo u obzir cijelo Europsko gospodarsko područje. Najteža je situacija u Bugarskoj i Rumunjskoj, gdje smrtnost na cestama iznosi 82, odnosno 81 smrtni slučaj na milijun stanovnika. Zabrinjava i što je u tri zemlje -Španjolskoj, Slovačkoj i Nizozemskoj – smrtnost na cestama u 2023. bila viša nego 2013.
- Postoje značajne razlike u sigurnosti na cestama ovisno o tome nalazimo li se u Švedskoj, Finskoj i Njemačkoj ili u Bugarskoj i Rumunjskoj. Zato je ključno osigurati financijska sredstva za sigurnost na cestama – jer bez dostatnih resursa ne možemo unaprijediti sigurnost - rekao je Avenoso.
Na ulicama hrvatskih gradova sve je više romobila, vozila koja se čini kao stvorena za promet urbanim područjima. No više romobila znači i više nesreća. U Europskoj uniji je 2022. u prometnim nesrećama s romobilima poginulo je 119 osoba, a gotovo 6.000 ih je teško ozlijeđeno. Većina stradalih su muškarci.
Stoga izvršni direktor Europskog vijeća za sigurnost preporučuje ograničenje brzine romobila na 20 km/h, minimalnu dob za vožnju od 16 godina, zabranu alkohola te obavezno nošenje kaciga.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....