Kako bi mladima približili financijske pojmove i povećali razinu financijske pismenosti među mladima AZ mirovinski fondovi, u suradnji s tri zagrebačka fakulteta, pokrenuli su projekt 'Financijska pismenost za studente'. Važnu ulogu imao je Ekonomski fakultet, a doc. dr. sc. Jakša Krišto, docent na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta, objasnio nam je kako su to njegovi studenti "otvorili" cijeli ovaj projekt.
S Vašim je studentima projekt započeo. Koja je uloga Ekonomskog fakulteta u projektu?
Projekt je pohvalno oblikovan pristupom koji uključuje tri različita fakulteta te studentice i studente različitih profila, čime se doprinosi širem dosegu poruke i provedbe financijske pismenosti i edukacije primjerene mladima i studentima. Studenti Ekonomskog fakulteta su „otvorili“ projekt kroz izradu prezentacije o financijskim znanjima koja su trenutno potrebna studentima i mladima kao i prilikom izlaska na tržište rada. Najbolja od prezentacija je nagrađena i ide u nastavak projekta te daljnju suradnju sa studentima s ostalih fakulteta. Jednostavnost i prilagođenost studentima i mladima je bila ključna prevaga pri odabiru pobjedničke prezentacije.
Ekonomski fakultet je uvijek među najpoželjnijima kod odabira studenata. Što je osnovni motiv za to po Vama?
Ekonomija kao sveobuhvatno područje odgovora i primjenjiva je širokom profilu struka, zanimanja i djelatnosti. Također, zbog iste širine i primjenjivosti zaposlenje po završetku studija je u pravilu uspješno. Današnje studiranje na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu je izrazito dinamično i pruža studentima brojne prilike i mogućnosti izbora, kako u dijelu nastavnog plana i programa, tako i u dijelu međunarodnih studentskih razmjena i praksi, sudjelovanja u radu studentskih udruga i drugih vannastavnih aktivnosti.
Koje su najvažnije ekonomske lekcije koje bi svi mladi trebali znati?
Trebali bi biti spremi na kontinuirano učenje te razumijevanje današnjeg složenog i dinamičnog poslovnog okruženja. Dinamičnost promjene i neizvjesnost je danas izrazito izražena što zahtijeva kontinuiranu prilagodbu i nas na Fakultetu, studenata kao i ostalih gospodarskih sudionika.
Prema vašem mišljenju, razmišljaju li mladi u Hrvatskoj dovoljno o mirovini i financijskoj budućnosti?
Različita istraživanja daju različite nalaze. Prema jednima razmišljanje o mirovini i mirovinskoj štednji je bitno pri donošenju odluke o zaposlenju i vrednovanju pogodnosti koje pruža poslodavac, a po drugima odnos mladih prema novcu, ulaganjima i štednji je „ležerniji“. Mislim da su mladi u pravilu svjesni da jesu ili da će biti sami odgovorni za svoj životni standard u mirovini te da će trebati samostalno štedjeti za tu namjenu. Kroz nastavu, uvijek pozitivno iznenadi njihov pristup i kreativnost odabira i pristupa raznolikoj štednji ili ulaganjima za mirovinu.
Koji su to pojmovi s kojima mladi na imaju najviše problema, što im ovaj projekt financijske pismenosti treba što više približiti i pojasniti?
Prezentacija studentica Ekonomskog fakulteta na jednostavan, primjenjiv i „iz očiju studenta“ pristup lijepo ukazuje koje su im financijske usluge potrebne u trenutnoj dobi kao i prilikom izlaska na tržište rada. Time ovoj širokoj populaciji koja ima višu ili manju razinu financijske pismenosti, često ovisno o svojem studijskom usmjerenju, osigurava se pristup osnovnim potrebnim znanjima iz područja financijske pismenosti koja su im trenutno potrebna u korištenju ili planiranju korištenja financijskih proizvoda. Ona se odnose na prepoznavanje vlastitih potreba za financijskim proizvodima u dijelu otvaranja računa i korištenju kartica, odabiru mirovinskog fonda, zdravstvenom osiguranju te štednji i potencijalnom ulaganju. Time projekt lijepo pogađa širu studentsku populaciju i mlade.