Redovi ispred zadruga i supermarketa u Japanu proteklih su tjedana postali svakodnevna slika; a sve jer ljudi čekaju satima kako bi kupili rižu. U Atamiju, obalnom gradu jugozapadno od Tokija, zadruga lokalnih proizvođača prodala je sve subvencionirane zalihe u svega nekoliko minuta. Stariji par koji je stigao prekasno otišao je praznih ruku. „Pitali smo kada će biti sljedeća prodaja. Rekli su da ne znaju“, rekao je stariji gospodin novinarima.
U trgovinama diljem Japana zalihe su oskudne, cijene rekordne, a mnogi potrošači se okreću jeftinijim ugljikohidratima – kruhu i rezancima, izvještava Financial Times. Vlada je prvi put izvan situacije prirodne katastrofe posegnula za strateškim zalihama riže. Kad je prošlog vikenda dio tih zaliha pušten u prodaju, u supermarketima diljem zemlje formirali su se višesatni redovi.
Prosječna cijena vreće riže od 60 kilograma iz žetve 2024. u Japanu je dosegnula rekordnih 26.400 jena (oko 161 eura, odnosno 184 američka dolara). Iako fizičke nestašice nema, zemlja se još nije oporavila od loše žetve u 2023. Pojavile su se i špekulacije: građani gomilaju zalihe, a veletrgovci zadržavaju robu.
Premijer Ishiba je zato formirao i poseban kabinet za hitnu reformu politike riže. Smijenjen je i dosadašnji ministar poljoprivrede a na njegovo mjesto imenovan Shinjiro Koizumi, karizmatični i ambiciozni sin bivšeg premijera Junichira Koizumija.
No, rješavanje problema neće biti jednostavno. Desetljećima se japanska politika temeljila na zaštiti domaćih farmera od strane konkurencije, što uključuje i ograničenja uvoza strane riže. To sada stvara velike prepreke, upozorava za Financial Times Kazuhito Yamashita iz Instituta Canonmi ekspert za japansko tržište riže.
„Program poticanja neuzgajanja riže bio je ključni problem. Da se Japan preusmjerio na subvencije, kao što su to učinile druge zemlje, poljoprivrednici bi mogli povećati površine pod rižom, smanjiti troškove i povećati proizvodnju“, rekao je Yamashita. „Japan je mogao postati svjetski izvoznik vrhunske riže da politika nije išla u suprotnom smjeru.“
Iako broj radno aktivnih poljoprivrednika sada iznosi manje od 1 posto ukupnog stanovništva (u usporedbi s 4,4 posto iz 1976.), oni su i dalje snažna politička sila. Zato politički analitičar Tobias Harris smatra da će vlada biti prisiljena napraviti poteze koji bi umirili potrošače. No, premijer Ishiba i Koizumi morat će pritom paziti da ne izgube naklonost druge strane, proizvođača.
Nestašica i rast cijena izazvali su i pojačanu konkurenciju među zadrugama, veletrgovcima i velikim kupcima poput nacionalnih lanaca restorana i prehrambene industrije. Mnoge zadruge već su otkupile rižu po 26.000 jena za 60 kilograma, i sada je ne mogu prodavati ispod te cijene bez da pretrpe financijski gubitak.
Komentari
0