Iako je u nešto više od tri godine trošak kamata koje plaća hrvatska država smanjen više od 25 posto, u ovim ljetnim mjesecima otvara se pitanje može li do kraja godine Hrvatska imati daljnje ozbiljno rezanje kamatnog troška; hoće li imati izdanje državne vrijednosnice s nula posto kamata ili s negativnom kamatom?
Ideja da bilo tko, pa čak i strani investitori, Hrvatskoj de facto plaćaju kako bi joj posudili novac bila je do prije dvije-tri godine potpuno nestvarna, no s obzirom na konsolidaciju hrvatskih javnih financija i trenutačne prilike na svjetskim financijskim tržištima mogućnost da nakon ljeta Hrvatska izda petogodišnju obveznicu denominiranu u eurima s nula posto kamate ili čak negativnom kamatom sasvim je zdravorazumska kalkulacija. Uostalom, već sad se tzv. trezorci Ministarstva financija neko vrijeme trže po 0,08 posto na godinu dana, što je već jako blizu apsolutnoj nuli.
Rušenje kamata
S obzirom na uvjete na međunarodnim tržištima nije pitanje može li Hrvatska “uzeti” nultu ili čak negativnu kamatu nego je prije pitanje hoće li to doista pokušati napraviti do kraja godine. Naime, početkom ove godine država je već izašla s izdanjem u eurima na koje je uspjela dobiti tada fantastičnu kamatu od oko 1,3 posto. U ovom trenutku sada bi sasvim sigurno uspjela imati izdanje na kojem bi morala jamčiti prinose investitorima od samo 1 posto na desetogodišnju obveznicu, a što znači da bi nakon ljeta hrvatska realnost s petogodišnjom obveznicom trebala biti oko čiste nule ili čak s negativnim prinosima. Ako se takvo nešto dogodi, onda u hrvatskim bankama štediše mogu očekivati još mizernije kamate na štednju nego što ih sada dobivaju, a zajmotražioci će računati s jeftinijim kreditima.
Ugledni hrvatski ekonomist Željko Lovrinčević smatra kako je realno očekivati mogućnost da Hrvatska izda petogodišnju obveznicu s negativnim prinosom, ali sumnja da možemo vidjeti takav scenarij s 10-godišnjom. No, to ne znači da će se Hrvatskoj doista i dogoditi petogodišnje izdanje s negativnim prinosom, upozorava Lovrinčević. Pitanje je procjene ministra financija treba li izaći na tržište s instrumentom koji bi mogao donijeti negativnu kamatu.
Inače, u svijetu počinje rasti zabrinutost zbog dugačkog trajanja razdoblja negativnih kamata na financijskim tržištima nakon što su velike svjetske banke redom počele braniti ekonomije od financijske krize 2008. kroz programe quantitative easing ili spuštanjem kamata u negativnu zonu, da bi sada iznova krenule s novim popuštajućim politikama zbog strahova probuđenih zaoštravanjem trgovinskog rata.
Prvi u Japanu
Najveće europske poslovne banke poslale su poruke upozorenja prema Europskoj središnjoj banci u kojima poručuju kako novčarske kuće ne mogu još dugo izdržati situaciju u kojoj centralnoj banci plaćaju za držanje depozita. Zapravo je nejasno kakav dugoročni model mogu imati banke u svijetu negativnih kamata.
Posebno je napeta i osjetljiva situacija na globalnom obvezničkom tržištu. Na njemu se nalazi ogromnih 15 milijardi dolara obveznica, što državnih što kompanijskih, koje nose negativne prinose, odnosno na kojima investitori svjesno gube novac jer nemaju drugih ulagačkih opcija.
Zdravko Marić
Prvi put fenomen negativnih kamata pojavio se u Japanu prije dvadesetak godina, i to jer je japanska centralna banka prva bila prisiljena poticati ekonomiju eksperimentalnim monetarnim mjerama. Slijedila su tržišta u Švedskoj, Švicarskoj, Danskoj… Danas u eurozoni negativni prinosi na petogodišnje obveznice u eurima nisu ništa neobično. Mogu si ih priuštiti i zemlje poput Češke, Poljske ili Mađarske... Slovaci i Slovenci uspjeli su izdati i 10-godišnje obveznice uz negativnu kamatu od -0,15 odnosno -0,2 posto, dok jedna Njemačka uživa u negativnoj kamati od čak -0,6 posto.
U Danskoj je nedavno Jyske banka izdala 10-godišnju hipotekarnu obveznicu s negativnom kamatom od -0,5 posto. Kako je dansko tržište hipotekarnih kredita izrazito transparentno i regulirano tako da trenutačno reflektira stanje na financijskim tržištima, već se događa da banke kroz kamate na hipotekarne kredite plaćaju građanima da uzmu novac za kupnju kuće ili stana. Ukupno banke još nekako u Danskoj dolaze do plusa u takvim kreditnim odnosima samo zahvaljujući ukupnim kreditnim troškovima.
Štediše s velikim iznosima u Europi su zbog negativnih kamata već sada u velikoj nevolji.
Nekad je u Hrvatskoj situacija s velikim iznosima štednje bila vrlo povoljna za štediše. Bilo je dovoljno doći u banku sa što većim iznosom pa ispregovarati što veću, privilegiranu kamatu. Ne tako davno veliki deponenti u Hrvatskoj dobivali su i dvoznamenkaste kamate ako su došli s više milijuna kuna.
Štedna dilema
Danas se postavlja pitanje hoće li se i u Hrvatskoj za koju godinu dogoditi da se veliki deponenti nađu u dilemi je li pametnije položiti gotovinu u sef kako bi se izbjegla negativna kamata na depozite. Trenutačno je u Švicarskoj negativna kamata dogurala do 0,75 posto jer švicarski centralni bankari pokušavaju oslabiti franak te je dilema držati keš u sefu ili progutati gubitke na bankovnom depozitu - realnost.
Domaći analitičari ipak smatraju kako će se vrlo vjerojatno stanje na svjetskim tržištima preokrenuti prije nego što takva dilema postane ozbiljno pitanje i u Hrvatskoj.