Ilustracija
 Zeljko Puhovski/Cropix
PRAVA PITANJA

Neće 3,6 mlrd. €: Zašto država ne želi koristiti jeftine kredite koje nudi EU?

Dok poslodavci računaju kako bi jeftino zaduživanje kod EK državi osiguralo velike uštede, stav je Vlade da su prioritet bespovratna sredstva
Piše: Marina KlepoObjavljeno: 24. ožujak 2021. 12:54
image
Plan oporavka

U nastojanju da što veći dio bespovratnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) izbori za privatni sektor, HUP smatra da bi se javni sektor, umjesto na taj novac, trebao više usmjeriti na povoljne kredite. Uz oko 6 milijardi eura bespovratnih sredstava iz Mehanizma oporavka i otpornosti, Hrvatska ima i mogućnost korištenja povoljnih zajmova u iznosu od oko 3,6 milijardi eura. Poslodavci su i izračunali da bi se to državi isplatilo. Imajući u vidu da se u iduće tri godine Ministarstvo financija planira zadužiti za 21,32 milijarde kuna, smatraju da je to moguće i kroz NPOO, "i to po znatno povoljnijim kamatama nego klasičnim zaduživanjem". Iako nemaju informaciju o tome koliko bi ta kamata iznosila, za usporedbu navode instrument Sure, za koji se Komisija na financijskim tržištima zadužila po stopi od 0 i 0,1 posto.

Javni dug

"Razlika u plaćenoj kamati na zajam od 3,6 milijardi eura između povoljnog zajma po kamatnoj stopi koji može ostvariti Vlada RH i one koju može dobiti EK kreće se između 184 i 660 milijuna eura, odnosno između 1,4 i 5 milijardi kuna", navodi HUP.

Oni koji se bave upravljanjem javnim dugom vrlo vjerojatno i sami računaju sa svim opcijama s obzirom na to koliko im je trenutačno važno smanjivanje proračunskog deficita i javnog duga. No, prema mišljenju Zvonimira Savića, premijerova savjetnika za ekonomska pitanja, hipoteza bespovratna sredstva ili zajmovi je kriva.

Kada je riječ o povoljnim zajmovima, objašnjava, oni nisu namijenjeni financiranju likvidnosnih potreba proračuna, nego pretpostavljaju dodatne reforme i s njima povezane investicije u javnom sektoru. K tome, uvjeti po kojima će se odobravati još nisu poznati, a neke zemlje već su ustvrdile da ih neće ni koristiti.

- O korištenju tih sredstava Hrvatska će odlučivati vjerojatno za godinu dana, kada vidimo kakve su potrebe gospodarstva. Za to imamo vremena do kraja 2023. godine - kaže Savić. U ovom trenutku, dodaje, prioritet su bespovratna sredstva i ujedno podsjeća na to da su Hrvatskoj na raspolaganju veliki iznosi iz fondova EU koje treba iskoristiti.

Pojednostavljenim računicama nisu skloni ni analitičari, koji također ističu važnost projekata, kako privatnih tako i javnih. Osim pomoći u pandemijskoj krizi, kaže Hrvoje Stojić, makroekonomist u PBZ Croatia osiguranju, europski fondovi nove generacije "daju nam veliku šansu za jeftino financiranje kvalitetnih propulzivnih projekata, promjenu kvalitete javne potrošnje, kao i strukture budućeg ekonomskog rasta".

Istraživanja i razvoj

Pritom posebno naglašava zahtjeve Komisije da se minimalno 37 posto sredstava usmjeri u klimatske projekte i 20 posto u digitalnu transformaciju, ali i činjenicu da se najveći povrat na javne investicije ostvaruje ulaganjima u istraživanje i razvoj (1 uloženi dolar generira 8-9 dolara BDP-a).

- Korisna su i mjerenja koja pokazuju da povećanje javnih ulaganja u sektore kao što su komunikacije, transport i građevina - najveće dobitnike europskih fondova nove generacije - bilježi najveći efekt prelijevanja na investicije privatnog sektora - kaže Stojić. Stoga, uz pretpostavku fiskalnog multiplikatora oko 1,0, smatra da bi samo grantovi koji će biti isplaćeni tijekom druge polovice ove godine te oni u 2022. "mogli imati pozitivan utjecaj na održivu stopu rasta BDP-a od 4-5 posto u godinama što slijede". 

'Mogli bismo sagraditi čak 305 novih vrtića'

Iznos od 1,4 do pet milijardi kuna, potencijalnu uštedu na kamatama, HUP pokušava dočarati raznim projektima: to može biti 305 novih vrtića (uz pretpostavku da gradnja jednog stoji 15 milijuna kuna), odnosno ukupni je iznos plaća zaposlenika u privatnom sektoru 2019. tijekom razdoblja bolovanja ili potpore za očuvanje radnih mjesta od 4000 kuna za više od milijun radnika. Na kraju napominje da uzimanjem kredita iz sredstava NPOO-a "država može uštedjeti dovoljno da sagradi 3500 zamjenskih kuća za 14.000 ljudi u Sisku i Petrinji".

Linker
22. travanj 2021 07:24