Banke koje koriste nacionalnu referentnu kamatnu stopu (NRS), uključujući Hrvatsku poštansku banku, nastavljaju snižavati kamatne stope klijentima koji imaju ugovorene kredite s promjenjivom kamatnom stopom. Od 1. siječnja iduće godine, izvijestio je HPB, snizit će kamate u kunama za 0,06 postotnih poena, a u eurima za 0,05 postotnih bodova.
"Kako Hrvatska poštanska banka koristi NRS kao parametar za određivanje kamatnih stopa te ih korigira dva puta godišnje, u siječnju i srpnju, svojim će klijentima-građanima od Nove godine dodatno olakšati otplatu kreditnih obveza", poručuju iz HPB-a.
Uz smanjenje iz srpnja, time će klijentima biti umanjena kamatna stopa za 0,14 postotnih bodova za kredite u kunama i 0,11 postotnih bodova za kredite vezane uz euro. Od početka primjene NRS-a 2013. godine, navode u toj banci, smanjenje kamatnih stopa iznosi 2,30 postotnih bodova za kredite u kunama i 3,09 postotnih bodova za kredite u eurima, zaključuje se u priopćenju HPB-a.
Krajem studenoga Hrvatska narodna banka objavila je da je vrijednost NRS-a za treće tromjesečje ove godine niža nego u prethodna tri mjeseca, što pokazuje da se prosječni trošak financiranja hrvatskog bankarskog sektora i dalje smanjuje. Tako je od početka primjene referentnih parametara za promjenjive kamatne stope NRS uzastopno smanjen već šesnaesti put.
Dok će nastavak smanjenja kamatnih stopa donijeti određenu uštedu klijentima banaka koji imaju stambeni kredit, oni koji u bankama drže štednju suočeni su s daljnjim smanjenjem kamata na depozite. Prema posljednjoj analizi Hrvatske udruge banaka, prosječne kamatne stope na dugoročne depozite stanovništva u bankama se kreću oko 0,4 posto.
U analizi se zaključuje kako se "trenutačno nalaze oko sredine intervala euro područja, bliže donjoj granici koja je definirana zemljom članicom s najnižim pasivnim kamatnim stopama". Istodobno, na kratkoročne depozite stanovništva prosječne kamatne stope kreću se oko nula posto, a HUB navodi kako je to "bliže donjem pragu intervala euro područja". Iako su svojedobno kamate na depozite u Hrvatskoj bile bliže "gornjoj granici", banke su s njihovim ubrzanim smanjenjem počele 2106. godine kad su pretrpjele gubitak zbog konverzije kredita u švicarskim francima, a trend se nastavio i idućih godina. Sa snažnim rastom štednje i slabašnom kreditnom aktivnošću, očito je da ne izostaje ni motiv za smanjivanje kamatnih izdataka. U trećem kvartalu neto kamatna marža iznosila je 2,65 postotnih bodova, slično kao u i prethodnom kvartalu, pa HUB zaključuje da "kriza nije dovela do povećanja kamatne marže". Ali, nije ni do smanjenja.