Na Wall Streetu su cijene dionica oštro pale i u četvrtak, pri čemu je S&P 500 indeks oslabio šesti dan zaredom, jer se ulagači plaše rasta kamatnih stopa i posljedica trgovinskog rata na gospodarstvo i poslovne rezultate kompanija.
Dow Jones skliznuo je 545 bodova ili 2,13 posto, na 25.052 boda, dok je S&P 500 potonuo 2,06 posto, na 2.728 bodova, a Nasdaq indeks 1,25 posto, na 7.329 bodova. S&P indeks skliznuo je jučer šesti dan zaredom, a samo u posljednja dva izgubio je više od 5 posto.
Posljedica je to strahovanja ulagača od daljnjeg rasta kamatnih stopa, zbog čega su prinosi na američke državne obveznice ovih dana dosegnuli najviše razine u sedam i pol godina. Doduše, jučer su ti prinosi pali, nakon izvješća koje je pokazalo da je inflacija u SAD-u u rujnu bila nešto niža nego što se očekivalo.
No, ulagači se plaše da će se rast prinosa nastaviti jer svi posljednji podaci ukazuju na snažan rast američkog gospodarstva, što bi moglo navesti američku središnju banku na ubrzanje tempa povećanja kamatnih stopa kako bi spriječila pregrijavanje gospodarstva i jačanje inflacije. Ulagači se plaše i da će trgovinski rat između SAD-a i Kine, koji bi mogao još potrajati, naštetiti poslovnim rezultatima kompanija.
Kvartalna izvješća
Ovih dana počinje sezona objava kvartalnih izvješća američkih kompanija, a analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su kompanije iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju ostvarile rast dobiti od 21,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
„Ulagači se plaše da će se tržište teško oporaviti ako se pokaže da je rast zarada dosegnuo vrhunac, dok je tržište suočeno s dva čeona vjetra – rastom kamata i trgovinskim napetostima”, kaže Michael O'Rourke, strateg u tvrtki JonesTrading.
Na nesigurnost na tržištu ukazuje daljnji rast tzv. VIX 'indeksa straha' na Čikaškoj burzi opcija za dodatna dva boda, na 24,9 bodova, najvišu razinu od veljače. To pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica, dok povećani obujam trgovanja ukazuje na povlačenje s tržišta.
Jučer je, naime, na američkim burzama vlasnika zamijenilo 11,4 milijarde dionica, dok je prosječni dnevni obujam u posljednjih 20 dana iznosio 7,65 milijardi. U svih 11 sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer pale. Pritom je najveći pad, 3,1 posto, zabilježio energetski sektor jer su cijene nafte potonule na najniže razine u dva tjedna.
Financijski je sektor skliznuo 2,9 posto, a među najvećim gubitnicama bile su dionice osiguravajućih društava jer se ulagači plaše velikih odšteta zbog šteta koje je uragan Michael nanio Floridi. Tehnološki sektor, koji je dan prije bio najveći gubitnik s padom od 4,8 posto, jučer je izgubio daljnjih 1,3 posto.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 1,94 posto, na 7.006 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 1,48 posto, na 11.539 bodova, a pariški CAC 1,92 posto, na 5.106 bodova.
Azijske burze porasle, šangajska i dalje pod pritiskom
Na većini azijskih burzi u petak su cijene dionica porasle, prvi put nakon dva tjedna, no šangajsko je tržište i dalje pod pritiskom, pa su tamošnji indeksi zaronili na najniže razine od 2014. godine.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u minusu 1,3 posto, odmaknuvši se od najnižih razina u godinu i pol dana nPritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 0,3 posto, dok su u Šangaju cijene dionica oslabile 0,2 posto. U Australiji, Singapuru, Hong Kongu i Južnoj Koreji burzovni su indeksi, pak, porasli između 0,1 i 1,9 posto. Unatoč današnjem rastu, MSCI indeks azijskih tržišta i dalje je u minusu od početka tjedna otprilike 4 posto, a na burzama vlada nesigurnost, kažu analitičari.
„I dalje postoji rizik od nastavka pada tržišta zbog strahovanja ulagača da će američko-kineski trgovinski rat izazvati usporavanje rasta svjetskog gospodarstva”, kaže Masahiro Ichikawa, strateg u tvrtki Sumitomo Mitsui Asset Management.
A trgovinske napetosti mogle bi dodatno ojačati jer je jutros objavljeno da je kineski trgovinski suficit sa SAD-om u rujnu dosegnuo novu rekordnu razinu. Izvješće, također, pokazuje solidan rast kineskog uvoza i izvoza, što ukazuje na to da međusobno nametanje uvoznih carina između SAD-a i Kine zasad nije znatnije naštetilo drugom po veličini svjetskom gospodarstvu.
No, ključno za stabilizaciju burzi bit će, kažu analitičari, smirivanje prinosa na američke državne obveznice.
„Čini se da su se azijske burze stabilizirale, no ključno će biti daljnje kretanje prinosa na američke obveznice”, kaže Teppei Ino, analitičar u banci MUFG.
Trump i dalje kritizira Fed
Nesigurnosti na tržištima pridonosi, kaže, i nastavak kritika Feda od strane predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Nakon što je dan prije poručio da je Fed „poludio”, jučer je Trump kazao da je Fedova politika povećanja kamata „smiješna”.
I dok se čini da to nije narušilo povjerenje ulagača u Fedovu nezavisnost, neki analitičari smatraju da bi očekivanja o daljnjem rastu kamata mogla biti potkopana ako Trump dodatno zaoštri kritike.
„Sumnjam da će Trump tolerirati daljnje povećanje kamata uoči izbora za Kongres, vjerujem da se rast dolara i prinosa na američke obveznice približava točki preokreta”, kaže Naoki Iwami, direktor u tvrtki Whiz Partners.
A na valutnim je tržištima dolar dodatno oslabio. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je jutros na 95 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 95,20 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao na 112,35 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 112,15 jena. No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla s jučerašnjih 1,1565 na 1,1605 dolara.
A nakon što su nekoliko dana bile pod pritiskom zbog mogućeg pada potražnje uslijed usporavanja rasta globalnog gospodarstva, jutros su cijene nafte ponešto porasle.
Na londonskom je tržištu cijena barela ojačala 0,5 posto, na 80,65 dolara, no sada je osjetno ispod 86,74 dolara, najviše razine u četiri godine, koju je dosegnula prošloga tjedna. Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 0,4 posto, na 71,30 dolara, što je također osjetno ispod najviših razina u četiri godine.