S direktorom agencije Media val Marijem Aunedijem Medekom, novim predsjednikom Hrvatske udruge za odnose s javnošću, razgovarali smo o promjenama koje sa suradnicima namjerava provesti u radu Udruge.
Kakve promjene namjeravate napraviti u radu HUOJ-a?
- Pandemija covida-19 nepovratno je promijenila brojne obrasce ponašanja. U knjizi 'The Great Reset', koju je ljetos publicirao Svjetski ekonomski forum, autori Schwab i Malleret jasno nam ukazuju da se cijelo čovječanstvo nalazi na prekretnici. Ili ćemo izgraditi uključiviji, pravedniji svijet s normalnim ponašanjem prema prirodi ili će svijet postati još gore mjesto nego što je bilo, gdje su države i ljudi usmjereni na sebe, bez suradnje i uz rastuće radikalizme. U takvim okolnostima stručnjaci za odnose s javnošću ključni su savjetnici u zagovaranju javnog interesa i općeg dobra. U središtu programa mog tima je izvrsnost. To znači da trebamo imati jasno definirane kompetencije svih razina stručnjaka i da moramo raditi na ugledu struke kojoj izvrsnost treba biti 'srednje ime', kako bismo zadržali relevantnost i utjecaj. HUOJ-u trebaju vidljiviji povratak kolega iz javnog sektora u Udrugu, izrada smjernica za javnu nabavu te definiranje kompetencija svih razina stručnjaka za odnose s javnošću.
Kako je pandemija utjecala na rad agencija i općenito na djelatnost odnosa s javnošću?
- Prilično. Na pandemiju gledamo kao na ugrozu, što znači da se nalazimo u stanju permanentne krizne situacije - u kojoj je ključna upravo komunikacija. To razumije većina donositelja odluka u javnom i privatnom sektoru pa su naši savjeti sada traženiji nego u mirnodopsko vrijeme. Jedino što se svi nalazimo u ekonomskoj krizi pa naručitelji nerijetko zagovaraju pristup 'manje je više'. U prijevodu, nude jednaku naknadu za znatno više posla.
Koliko je važna kvalitetna komunikacija u ovom razdoblju?
- Izrazito je važna. Nalazimo se u stanju stalne krize i velikih promjena stoga je komunikacija, rekao bih, i povijesno važna - interna, prema ključnim dionicima, vanjska, svaka zapravo. U agenciji u kojoj radim tijekom lipnja smo proveli prvo veliko istraživanje o 'novoj normalnosti' koje kaže da ljudi od brendova očekuju povećanu brigu za zdravlje i dobrobit njihovih zaposlenika, žele kupovati lokalno, a najisplativijom investicijom smatraju ulaganje u znanje. Znanje tako postaje najvažnija svjetska valuta u okolnostima u kojima je nesigurnost jedina sigurna oklada.
Koliko čelni ljudi kompanija i institucija pridaju važnost odnosima s javnošću?
- Sve više. Ljudi kupuju i troše manje, kompanije i brendovi su i dalje živi, i dalje nastoje prodati svoje proizvode. To neće moći raditi na isti način kao i prije pojave pandemije. Vlade se, pak, nalaze u posebno izazovnim okolnostima - širenje nepovjerenja, čerečenje svakog političkog poteza, sumnja u izgovorenu riječ, pojava radikalizama, zatvaranje u okvir nacionalnoga… Njihova je komunikacija stoga pod posebnim povećalom.
Jesu li se u ovoj krizi otvorile neke nove prilike za djelatnost kojom se bavite?
- Apsolutno, oni koji su izvrsni sada imaju posla više nego ikad. Živimo u takvim vremenima u kojima trebate stalno učiti da biste bili u stanju davati 'izvrsne' savjete vašim naručiteljima. Ova je kriza velika prilika za odnose s javnošću i sve koji se tim poslom bave.
Unutar vaše struke bilo je i primjera koji ne služe na čast. Napreduje li vaša struka?
- Struka napreduje, iako, kao i u drugim strukama, i dalje ima slučajeva koji nam ne služe na čast. Ne želim kukati, ali ne znam kad sam zadnji put u medijima pročitao da je sporan ugovor između nekog trgovačkog društva ili javne institucije i primjerice odvjetničkog ureda, financijskih ili IT savjetnika. Ali, nama PR-ovcima se broji svaka kuna…
Koliko je tanka crta između lobiranja i usluga komuniciranja?
- Ako je uopće ima, crta je jako tanka. Javni poslovi, javno zagovaranje, lobiranje itd. sastavni su dio usluga odnosa s javnošću. Ne smatram da je to izražen problem jer znam da se radi na nacrtu teksta zakona o lobiranju. Tu inicijativu pozdravljamo.