Geotermalni izvori

Naši gradovi predvođeni Bjelovarom kreću za primjerima Reykjavika i Pečuha koji se griju na geoterme

Razvoj geotermalne energije visoko na ljestvici energetskih ciljeva države

Bjelovar, 300422.
Grad Bjelovar

 Ivana Nobilo/CROPIX

Iako je geotermalni potencijal Hrvatske utvrđen u naftno-plinskim istražnim bušenjima Ine još u drugoj polovici prošlog stoljeća, do odlučnijeg ulaska države, predstavljene u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja i Agenciji za ugljikovodike (AZU), u istraživanje i iskorištavanje geotermalne energije došlo je u posljednje četiri godine.

Kao okidač nastojanja aktualne Vlade da razvoj geotermalne energije podigne visoko na ljestvici energetskih ciljeva države može se uzeti uvrštenje projekta razvoja geotermalnog potencijala u Nacionalni plan oporavka i otpornosti vrijedan 30 milijuna eura namijenjen toplinarstvu, odnosno izgradnji infrastrukture za grijanja gradova na geotermalnu energiju. Provodeći spomenuti projekt, AZU je jesenas dodijelio koncesije za pet istražnih polja geotermalne energije i najavio početna istraživanja na daljnjih pet lokacija, u okolici Osijeka, Velike Gorice, Zaprešića, Siska i Vukovara.

Korak dalje

Najveća su očekivanja ipak od ulaganja 400 milijuna eura u pet istražnih polja geotermalne energije temeljem koncesija koje je AZU 6. listopada ove godine dodijelio Ini, IgeoPenu, iza kojeg stoji britanski Star Energy Group, te Violi Energy Generation u vlasništvu turske korporacije Soyak, koja je prije dvije godine već ishodila koncesiju za istraživanje u Legradu. Dok će 30 milijuna eura koliko je AZU namijenio za istraživanje geotermi u okolici Osijeka, Siska, Velike Gorice, Zaprešića i Vukovara biti usmjereno u toplinarstvo, Ina, IgeoPen i Soyak investirat će u geotermalnu energiju za proizvodnju električne energije.

"Na pet lokacija za koje smo početkom listopada izdali koncesije moći će se ostvariti godišnja proizvodnja električne energije od 600 tisuća megavatsati električne energije, što je dostatno za opskrbu oko 200 tisuća kućanstava", ističe ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović. U osvrtu na istraživanje geotermalnog potencijala za toplinarstvo na pet istražnih polja, Filipović ide korak dalje i najavljuje nova istraživanja.

image

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović

Damir Krajač CROPIX

"Nastavljamo s projektima koji idu u smjeru korištenja obnovljivih izvora, veće proizvodnje energije na hrvatskom tlu i time smanjivanju ovisnosti o vanjskim izvorima energije. Ovim projektom otvaramo mogućnost grijanja gradova putem geotermalne energije, ali i korištenja geotermalne energije za poljoprivredu", poručio je ministar gospodarstva i održivog razvoja. Upozorio je kako se aktiviranjem geotermalnih potencijala u cjelini za Hrvatsku osigurava još jedan izvor energije i to, ističe, neovisan o vanjskim čimbenicima.

"Radi se o energiji koju ćemo proizvoditi u Hrvatskoj, koja je obnovljiva i ide prema ostvarivanju ciljeva dekarbonizacije. Ovim konkretnim projektom otvaramo mogućnost grijanja putem geotermalne energije", napominje ministar gospodarstva.

Da je zamah na istraživanju geotermi zadobio naglašeni interes javnosti, svjedoči i svojevrsno natjecanje između gradova u najavama koji bi od njih mogao postati prvi u opskrbi grijanjem iz geotermi.

"Neki kažu da će Osijek i Velika Gorica biti prvi gradovi u Hrvatskoj koji će koristiti geotermalnu energiju za sustav district heating, odnosno za grijanje gradova. To je krivo, Bjelovar je prvi jer ovdje su već počeli građevinski radovi na bušotini koji su u poodmakloj fazi", poručio je gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak. Optimizam gradonačelnika Bjelovara temelji se na dosadašnjem tijeku radova na geotermalnoj bušotini u Velikom Korenovu, odnosno na istražnom polju čiji su koncesionar Terme Bjelovar, tvrtka u gradskom vlasništvu.

Tehnički detalji

Financijska struktura koju su složile Terme Bjelovar i njezin vlasnik dobra su ilustracija čiji se sve kapital može privući u geotermalnu energiju jer se očito radi o isplativim investicijama. Naime, ukupna vrijednost projekta Termi Bjelovar je 4,4 milijuna eura, od čega je 1,3 milijuna eura donacija Kraljevine Norveške, Islanda i Lihtenštajna, milijun eura je osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja, a ostatak gradska uprava Bjelovara.

Kada su u pitanju tehnički detalji geotermi u Velikom Korenovu, istraživanje se odvija u dubini od 1500 metara, a procjenjuje se da bi se mogla dobiti temperatura vode od oko 80 Celzijevih stupnjeva. Tako dobivena energija grijala bi poduzetničku zonu u Velikom Korenovu, koja se proteže na 80 hektara. Ako istraživanje dade pozitivne rezultate, geotermalna energija u Velikom Korenovu, prema planu Termi Bjelovar, počela bi grijati gospodarsku zonu 2025.

image

Početak gradnje bušotine u Velikom Korenovu pokraj Bjelovara

Grad Bjelovar

Trenutno se u Velikom Korenovu odvijaju pripremni građevinski radovi koji će trajati oko mjesec i pol dana. Polovicom siječnja iduće godine trebalo bi biti postavljeno bušotinsko postrojenje, a samo bušenje kreće u drugoj polovici siječnja. Radovi na gospodarskoj zoni Veliko Korenovo startaju u lipnju iduće godine.

"Bušenje traje 45 dana, a tu su i dva tjedna testiranja bušotine kad ćemo dobiti sve podatke koji su nam potrebni za dalje kao što su izdašnost bušotine, temperaturu vode, tlakovi i, ono najvažnije, možemo li tu vodu odmah eksploatirati ili će biti potrebni dodatni radovi", ističu u gradskoj upravi Bjelovara. Dodaju kako bi završetak i testiranje istražne geotermalne bušotine uslijedilo krajem ožujka iduće godine s prvim rezultatima bušenja.

"Na temelju provedenih naftno-rudarskih radova (ispitivanje bušotine) izrađuje se elaborat o rezervama i potvrđuje komercijalnost ležišta. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja utvrđuje eksploatacijsko polje i utvrđuje rezerve. Konačni i završni dokument je ishođenje i odluka o izdavanju dozvole za pridobivanje geotermalne vode, što je konačni dokument, a koji je uvjet prije mogućnosti eksploatacije. Čitav taj proces planiramo završiti do kraja 2024.", naveli su nam u gradskoj upravi Bjelovara.

Ideja o grijanju sjedišta Bjelovarsko-bilogorske županije temelji se, osim na budućem postrojenju u Velikom Korenovu, i na još pet lokacija u okolici grada koje su označene kao potencijali geotermalne energije.

"Kada govorimo o veličini jednoga grada, kao što je Bjelovar, potrebno je najmanje pet do šest eksploatacijskih bušotina, uz primjenu da se osigura izvođenje kvalitetne energetske ovojnice zgrada i kućanstava kako bi se osigurala maksimalna učinkovitost, izgradnja dijela solara za korištenje toplinskih pumpi kako bi se osigurala potrebna energija u vršnim opterećenjima i pokrivenosti dijela stambenih naselja gdje izgradnja toplovoda nije moguća ili je energetski neisplativa", napominju u bjelovarskoj gradskoj upravi.

Polazna točka

Kada se promotri stanje s korištenjem i istraživanjem geotermalne energije na razini države, polazna je točka da se geotermalna energija trenutno crpi iz šest domaćih nalazišta u kontinentalnom dijelu države. Riječ je o Draškovcu u Međimurskoj, Velikoj Cigleni u Bjelovarsko-bilogorskoj, Bizovcu u Osječko-baranjskoj, Bošnjacima u Vukovarsko-srijemskoj i Ivaniću i Svetoj Nedelji u Zagrebačkoj županiji, te o geotermalnom polju Zagreb, iz kojeg se grije Sportsko-rekreacijski centar Mladost na Savi. Istraživanja se odvijaju na još 14 polja. Po dva polja su u Slatini, Babinoj Gredi i Legradu u Koprivničko-križevačkoj županiji, a po jedno u Ernestinovu (Osječko-baranjska), Karlovcu, Križevcima, Virovitici, Topuskom (Sisačko-moslavačka), Merhatovcu (Međimurska) i Svetoj Nedelji. Popis zaključuje bušotina u Velikom Korenovu.

Na spomenutome natječaju AZU za pet istražnih polja koja su dodijeljena Ini, IgeoPenu i Violi Energy Generationu najveći interes ulagača, prema podacima AZU, zabilježen je za istražno polje Lešćan u Koprivničko-križevačkoj županiji, koje je dobila Ina ponudivši 91 milijun eura i instaliranje čak osam istražnih bušotina. Na istražnom polju Pčelić u Virovitičko-podravskoj županiji, koje je dobio IgeoPen, bit će izgrađene tri bušotine i investirano 27 milijuna eura. Ista tvrtka dobila je i polje Sječe u Osječko-baranjskoj županiji ponudivši ulaganje u četiri bušotine ukupne vrijednosti 20 milijuna eura.

Osim Lešćana, Ina će istraživati izvore geotermalne energije i na polju Međimurje 5, gdje se obvezala na četiri bušotine i ulaganje od 27 milijuna eura. Peto istražno polje koje je privuklo interes ulagača je Kotoriba u Međimurskoj županiji koje je dobila Viola Energy Generation ponudivši 25 milijuna eura i izgradnju dvije bušotine.

"Ukupno je 11 tvrtki sa 16 ponuda sudjelovalo u natjecanju za koncesije, a jedino polje za koje nije bilo interesa je Ferdinandovac u Virovitičko-podravskoj županiji", navode u AZU.

Dok su nam iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kao primjer europskoga grada čiji se stanovnici u potpunosti griju na geoterme naveli poljske Zakopane, iz gradske uprave Bjelovara skrenuli su nam pozornost na primjere glavnoga grada Islanda Reykjavika i nama ipak najbližeg Pečuha u Mađarskoj.

"Pečuh ima 24 geotermalne bušotine za potrebe iskorištenja geotermalne energije s čitavom infrastrukturom koja je potrebna. Upravo je Pečuh jedan od primjera prema kojemu bi se Bjelovar mogao prilagoditi i izraditi potrebnu studiju koja bi predvidjela ulaganja s potrebama i brojem korisnika te cijenama za korisnike", kažu naši sugovornici iz sjedišta Bjelovarsko-bilogorske županije.

Baze podataka

U AZU procjenjuju da bi istraživanje na dodijeljenim koncesijskim poljima u Međimurskoj, Koprivničko-križevačkoj, Virovitičko-podravskoj i Osječko-baranjskoj županiji moglo započeti sredinom 2025. Istraživanjima, prema istome izvoru, prethodi ishođenje lokacijske dozvole, u proceduri koja traje između tri i četiri mjeseca, zatim slijede izrada studije utjecaja na okoliš te nabava opreme za istraživačke bušotine. Za nabavu opreme potrebno je između devet mjeseci i godine dana. Postavljanju same bušotine za istraživanje geotermalne energije, kako doznajemo u Termama Bjelovar, prethodi izgradnja bušotinskog radnog prostora za smještaj bušaćeg postrojenja koje se sastoji od ušća bušotine, temelja postrojenja, odvodnih kanala deponija za humus iz iskopa, lagune iskopnih materijala te parkirališta i skladišta materijala.

U AZU navode kako se temeljem baze podataka koje Agencija ima o geotermalnim potencijalima države može govoriti o 43 lokacije s mogućim nalazištima za proizvodnju toplinske i 32 lokacije za proizvodnju električne energije. Geotermalna energija, podsjećaju u agenciji, predstavlja obnovljiv izvor energije baznog tipa, što znači da je proizvodnja energije moguća 24 sata dnevno kroz cijelu godinu što pridonosi visokoj učinkovitosti geotermalnih energetskih postrojenja.

Zamjena uvoza

Kada se zbroje podaci o najavljenim investicijama Ine, IgeoPena i Soyaka, dolazi se do iznosa od 190 milijuna eura, a razliku do najavljenih 400 milijuna eura čini ulaganje u elektrane, pripadajuću opremu i infrastrukturu. Orijentacija na proizvodnju struje iz geotermalne energije dio je nacionalnog plana podizanja energetske samodostatnosti. Hrvatska godišnje oko 30 posto svojih potreba za električnom energijom podmiruje iz uvoza.

* Sadržaj nastao u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. siječanj 2024 11:18