Naši dečki među ozbiljnim proizvođačima kupola u Europi: 'Izvozimo u Češku, Finsku, Japan'

Mogli bismo reći, možda s malo pretjerivanja, ali svaki event koji drži do sebe koristi kupole, a ne šatore. Pitate se što su to točno kupole? Znate one geodezijske strukture koje izgledaju kao nepravilni baloni, odnosno, točniji bi opis bio da imaju oblik polusfere? Možda ste ih uočili na zagrebačkom Adventu ili na nekom koncertu? E, to su kupole. Konkretno, one na Adventu, a ima ih osam, izvorni su hrvatski proizvod. Štoviše, Hrvatska ima jednog od desetak ozbiljnijih proizvođača kupola u Europi, čija je genijalnost u specifičnom obliku koji dopušta modularnost i prilagodbu svim ulogama. Kupole, dakle, mogu igrati ulogu koncertnog krova, šanka, adventskog štanda, mogu poslužiti za izlaganje na sajmovima ili za glamurozni kamping (glamping). Mogu čak biti i zamjena za vikendicu.

Marko Todorov / CROPIX

Kupole mogu igrati ulogu koncertnog krova, šanka, adventskog štanda, mogu poslužiti za izlaganje na sajmovima ili za glamurozni kamping (glamping). Mogu čak biti i zamjena za vikendicu.

Iza inovativnog i zanimljivog proizvoda stoji tvrtka Kupole - bolje od šatora, iza čijeg je imena kratka i simpatična priča. Partneri direktor Marko Matošić i direktor prodaje Jakša Borić kažu da se tvrtka trebala zvati Kupole, ali su dobili odbijenicu. Kako nam pričaju, sjedili su prekoputa Trgovačkog suda i morali brzo smisliti novo ime.

- Zapitali smo se što smo, zapravo, i zaključili da smo bolji od šatora, odatle ime. Skužili smo da zvuči debilno i nezgrapno, ali uvjeren sam da od deset ljudi koje ga uoče, barem četvero ode na Google tražiti što je to - kroz smijeh se prisjeća Borić, koji je u tu nišu došao iz reklamne industrije, a Matošić s klupske scene.

Vjerojatno se ni ne vara jer biti neobičan i jedinstven nije loša taktika, a njihove kupole to i jesu. Kako sami opisuju na svojim internet stranicama, “geodezijska kupola najstabilnija je struktura ikad izmišljena, istodobno najlaganija i najčvršća”. I definitivno bolja od šatora. Kupole su jedna luksuzna niša na velikom tržištu evenata i nije to ni tako jeftin biznis. No, definitivno ima budućnost s obzirom na to da su kupole u posljednjih godinu, dvije postale “industry standard”. To više nas interesira kako su prepoznali tu nišu, kako su ušli u nju, koliki im je kapital bio potreban i mogu li od toga živjeti.

Marko Todorov / CROPIX

Poduzetnici Jakša Borić i Marko Matošić, direktori tvrtke Kupole - bolje od šatora

Građevinske svrhe

Među prvima je svojstva geodezijske sfere u građevinske svrhe iskoristio američki arhitekt, dizajner i inovator Buckminster Fuller, na čijim su istraživanjima i praktičnom radu radili i Matošić i Borić. A sve je počelo na jednom zajedničkom projektu.

- Radili smo jedan festival na Bundeku, na kojem je gostovala plesna grupa iz Izraela, koja je koristila sličnu konstrukciju kao scenografiju, samo je bila drvena. Tada smo to prvi put vidjeli. Njihova gaža prije Zagreba bila je negdje daleko i trebalo je tu konstrukciju prenijeti do Hrvatske, što je stajalo jako puno. Njihov tehnički direktor tada nam je predložio da će nam dati nacrt i da to napravimo za njih u Zagrebu jer će biti jeftinije nego da vuku izdaleka. Mi smo to napravili i složili. To je bila konstrukcija od drvenih štafli koje je samo trebalo prepiliti i spojiti šarafima. No, na dan predstavljanja počela je padati kiša, pa smo morali natkriti i folijom omotati tu strukturu. To je izgledalo grozno, ali je funkcioniralo. Oni su plesali i nisu bili mokri od kiše, mi smo stajali sa strane, gledali njih kako plešu i tu strukturu, pa zaključili da bi to bilo zgodno kao neki šator - prepričava Borić.

Počeli su istraživati i vidjeli da to neki ljudi rade već prilično ozbiljno. Tada je igra počela, nadovezuje se Matošić, u kojoj im je u početku pomoglo znanje sada već umirovljenog profesora sa zagrebačkog Građevinarskog fakulteta Zvonimira Žagara, koji je veliki ljubitelj geodetskih kupola. On im je pomogao savjetima za prvu kupolu i prvi prototip. U to vrijeme nisu imali devet zaposlenih ni vlastitog dizajnera kao danas te im je u svemu pomogao profesor i prva je kupola 2008., nazvana 3v14, od ideje na papiru postala realnost.

- Nama je inicijalno ulaganje bilo 40-ak tisuća kuna, to je bilo sve što smo imali i potrošili na prototip. Ali, to je potpuno irelevantno u ovakvom poslu. To je doslovno bio novac koji smo uzeli i bacili kroz prozor. Potrošili smo ga na pogreške, da shvatimo kako se to radi. Nismo dizali kredite, nego smo napravili prvu kupolu, pa smo je neko vrijeme iznajmljivali i sve smo to radili uz velika odricanja. Nismo si ni plaće isplaćivali, nego smo stalno ulagali u nove proizvode. Što je više bilo njih, to smo više zarađivali i počeli zapošljavati prve ljude. Rasli smo organski, malo po malo - pojašnjava nam Borić.

Unovčili na gričevanju

Cijeli su posao, dodaje Matošić, unovčili na festivalu Gričevanje u adventskom razdoblju 2011. godine, kada zagrebački Advent nije bio toliko ni razvijen ni razvikan, koji su organizirali na Gornjem gradu da bi promovirali svoj proizvod. Htjeli su, napominju, da glavna zvijezda bude kupola.

- Dosta smo uložili, postavili tri kupole, iscrpili se i smrznuli, ali ljudi su vidjeli kupole. Za njih se čulo. Tada smo dobili i prve klijente - govori Matošić.

- Nama, zapravo, svaka eksponirana gaža na kojoj se pojavljuju naši proizvodi vrijedi puno više nego 100 oglasa jer se naši kupci ne pokreću dok ne vide i ne opipaju. Nitko neće potrošiti stotinjak tisuća kuna jer je vidio sličicu kupole - nadovezuje se Borić.

Do danas su razvili nove kupole različitih dimenzija koje se mogu iskoristiti u najrazličitije svrhe, od neobične pagode do koncertnog krova. Jedna od njih je kupolasti krov 2v5, što je izvedba kupole 2V5 u varijanti krovne konstrukcije. U ponudi je i 2v5 bar, poluotvorena kupola površine 18 četvornih metara sa šankom, ukupne dužine 17,5 m, zatim kupole koje se mogu lako prenamijeniti u pozornicu, bar, prodavaonicu... Generalno, u ponudi imaju kupole za razna događanja festivalskog, korporativnog ili promotivnog tipa, a danas takvih u svojem portfelju imaju više od 20 u pet različitih veličina od pet, sedam, devet, 12 i 14 metara. Njihove prodajne cijene kreću se ovisno o modelu: neki su 50-ak tisuća kuna, neki 60 tisuća kuna, neki 250 tisuća kuna, a neki 280 tisuća kuna. Najamv se, pak, računa po terminu, a jedan termin podrazumijeva četiri dana: od pet tisuća kuna do 30 tisuća kuna, također ovisno o modelu kupole. Mjesečni troškovi su im visoki, iznad 100 tisuća kuna, no pokrivaju se, iako nekad zna biti napeto, kako sami priznaju. Žive pristojno, a prioritet im je da sve što zarade reinvestiraju.

Samu konstrukciju čine trokuti, a cijevi konstrukcije izrađene su od pocinčanog čelika, aluminija ili plastike. Montaža i demontaža traju, ovisno o vrsti kupole, od dva sata naviše, a za to je potrebno dvoje do petero tehničara, ovisno o modelu. Kupole proizvode sami u suradnji s nekoliko vanjskih kooperanata. Kažu da sam proces proizvodnje - od crtanja do finalnog proizvoda - ovisi o samoj zahtjevnosti proizvoda i ljudi koji na njemu rade. Neke proizvode naprave unutar mjesec, dva ili tri, a neke su razvijali i tri godine, jer to nije samo “in house” posao, nego je uključeno i puno vanjskih suradnika. Cerade su ključni element na kupoli, proizvedene su od PVC materijala, sve su originalno dizajnirane i najskuplji su dio jedne kupole. Kako nam pojašnjavaju partneri, većina proizvođača radi kompromis i štedi na materijalu, pa manje modele radi od tanjih cijevi, dok su praktički svi njihovi modeli napravljeni od istih cijevi, debljine 48 milimetara.

- Mi smo zaključili da je ušteda na materijalu zanemariva u odnosu na to što si izgubio na kvaliteti i čvrstoći. Inženjering, cerade i cijevi glavna su vrijednost naših proizvoda. Želimo da naše kupole budu konkurentne po kvaliteti svagdje na tržištu - naglašava Borić.

Veći modeli se slažu na dva načina - ili kao cijela kupola ili poluotvoreni koncertni - i to je nešto što ih razlikuje od većine ostalih proizvođača. Osim toga, napominju da su dobro proučili svu konkurenciju i, primjerice, glavni konkurent ima kupole koje ne podržavaju snijeg, pa ih mora ili zagrijavati ili skidati snijeg. Oni to ne moraju, pa im je i to dodatna prednost.

Na tržištu na proljeće

- Najnoviji proizvod nam je kupola od 25 metara i 500 kvadrata, koja može primiti oko 580 ljudi u kinopostavu, a planiramo ju plasirati na tržište na proljeće. To nam je već neko vrijeme plan i želimo to plasirati kao ‘rent-a-kongresni centar’ - otkriva nam Matošić te pojašnjava kako u Hrvatskoj postoje hoteli koji imaju dovoljno smještajnog kapaciteta, ali ne i kongresnog, pa im je ideja ponuditi im tu kupolu da produlje turističku sezonu.

U turizam su se još prije ubacili. Na malom nenaseljenom otoku šibenskog arhipelaga Malom Mišjaku prva je hrvatska glamping kupola, s potpuno opremljenima kuhinjom i kupaonicom te dijelom za spavanje, koja se može unajmiti za ekskluzivno pustolovno ljetovanje. Prodajna cijena jedne takve kupole namještene dizajnerskim namještajem je 35 tisuća eura. Inače su tvrtke iz turističke branše najčešći kupci, koji kupole koriste kao objekte u svojim kampovima, te gradovi i općine, koji koriste koncertni krov za razne manifestacije. Najčešći su, pak, unajmljivači korporacije i organizatori raznih glazbenih festivala. Kao i svaki posao, i njihov ima svoje vrhunce, koji su ljeto, zima i proljeće. Vlasnici tvrtke Kupole - bolje od šatora ističu da su u svibnju i lipnju te prosincu sve kupole iznajmljene, i to ljeti najčešće poluotvorene kupole i barovi, a zimi one zatvorenog tipa. Imali su, kažu, čak i neke klijente koju su ih unajmili na godinu dana. Nakon nove godine do ožujka je zatišje pa se tada više bave pospremanjem skladišta te radom na novim proizvodima. Tvrtka dobro radi, ostvaruje milijunske prihode, vrlo je solventna i planira jači proboj u inozemstvo.

- Sada ćemo montirati 16 kupola, što u Hrvatskoj, što u Češkoj. Želimo više izvoziti. Nešto započinjemo u Finskoj, u Japanu je jedna naša kupola, kao i u Njemačkoj, ali to je bilo jako sporadično. To je bila i prodaja i najam. Želimo pojačati izvoz, a cilj je zasad regija - otkriva Matošić.

Konkurencije, kažu, ima, no momci iz Kupole - bolje od šatora ne smatraju ozbiljnom konkurencijom one koji su kupole kupili u Kini, a kažu da su se takvi pojavili nakon što su kupole postale prepoznat proizvod. Stoga, onaj tko im želi konkurirati, nek’ izvoli, ali treba imati na umu da će imati jaku konkurenciju i da se ni u jedan biznis, pa tako ni ovaj, ne može ući lako i bez odricanja.