FER-ovci osvajaju svijet, krenuli s online dućanom, a sada rade sustav kočenja za Mercedes

Njihova softverska rješenja naći ćemo u igricama za McDonald’s, reklamama za Coca-Colu pa sve do sustava za automatsko kočenje u najnovijoj Mercedesovoj A klasi. Ne, nije riječ o IBM-u, nego o zagrebačkoj tvrtki Visage Technologies osnivača Igora Pandžića.

Bave se razvojem softvera za prepoznavanje, praćenje i analizu ljudskog lica, a u prošloj godini svoje su prihode podigli 200 posto i udvostručili broj zaposlenika.

Članovi tima

“Nisu zaposlenici, nego članovi tima”, opomenuo bi nas Pandžić, inače profesor na zagrebačkom Fakultetu za elektrotehniku i računarstvo (FER). On je tvrtku, s partnerom Jörgenom Ahlbergom, pokrenuo 2002. u Švedskoj, a njihovu su poslovnu kulturu, kaže, prenijeli i u zagrebački ured koji su otvorili 2013. godine. Sada imaju više od 60 zaposlenih.

- Možda će zvučati malo pretenciozno, ali mi stvarno vjerujemo u egalitarnu poslovnu politiku švedskog tipa. Zato smo svi, bez iznimke, članovi tima - objašnjava Pandžić.

Dodaje da se godišnji odmori i slobodno vrijeme shvaćaju jako ozbiljno i ne očekuje se da zaposlenici odgovaraju na pozive ili e-mailove izvan radnog vremena. Ozbiljno shvaćaju i opuštenu radnu atmosferu. Nije neobično, stoga, u uredu u radnom vremenu vidjeti skupinu mladića i djevojaka kako se guraju oko biljarskog stola ili nalakćeni razmišljaju za šahovskom pločom. Tu je i fika, švedski običaj stanke za kavu koji je dio njihove uredske svakodnevice, a više se tiče druženja nego ispijanja kave.

- Zauzvrat, naravno, od svakog člana tima imamo visoka očekivanja. No, otvoreni smo jedni prema drugima i nitko tu kulturu ne iskorištava - ističe Pandžić.

Zaposlenici Visage Technologiesa su mladi, u prosjeku imaju jedva 30 godina, a više od 30 posto zaposlenih čine programerke i inženjerke. To nije slučaj u svim IT tvrtkama, napominju.

Usprkos tim radnim uvjetima, priznaje Pandžić, i oni u Visage Technologiesu muku muče s nedostatkom radne snage. Traže inženjere i programere, imaju čak deset nepopunjenih radnih mjesta, a oglasi za posao stoje već neko vrijeme. Pandžić to pripisuje odljevu visokoobrazovnih kadrova.

- Mladi odlaze u inozemstvo zato što tako žele, a ne zato što ne mogu naći posao. Svi koji su završili FER, PMF ili Strojarstvo mogu se zaposliti u Hrvatskoj bez problema. Posla ima koliko hoćete, a u posljednje tri godine i plaće rastu - tvrdi, dodajući da je mlade i obrazovane ipak lakše naći u Zagrebu nego u Linköpingu.

Iz toga je švedskoga gradića, poznatog po jakom tehnološkom sveučilištu, sve krenulo. Na početku je tehnologija za praćenje lica bila dio Pandžićeva akademskog razmatranja, a originalna poslovna ideja posve drugačija.

- Htjeli smo, zapravo, raditi animacije lica i napravili smo proizvod koji nije prošao osobito dobro na tržištu. Međutim, iz te smo epizode shvatili da postoji interes za jedan dio te tehnologije, onaj koji se odnosi na praćenje lica - objašnjava. Napravili su potom aplikaciju za jedan online dućan u kojem se virtualno mogu isprobati okviri za naočale i nastavili nadograđivati svoja rješenja. Njihov je softver sada sposoban, prateći 75 ključnih točaka na licu, odrediti spol, dob, emocije, pa čak i identitet osobe.

Ivana Nobilo / CROPIX

Softver za analizu ljudskog lica, prati 75 ključnih točaka

Za stadione i aerodrome

- Primjene su zaista široke. Vani su jako popularne aplikacije za virtualni make-up u kozmetičkim prodavaonicama jer tako možete isprobati šminku i pritom se ne zaprljati. Jedan naš klijent razvija robote i koristi naš softver za analizu lica kako bi robot mogao prepoznati ljudske emocije i bolje komunicirati. Razgovaramo i s jednom američkom tvrtkom koja se bavi medicinskom dijagnostikom. Oni bi naš softver koristili za određivanje potresa mozga, preko bilježenja treptaja i širenja zjenice - objasnila nam je Dragana Krčum, menadžerica u marketingu i prodaji, dodajući da se njihova rješenja mogu primijeniti i na aerodromima, stadionima.

Uz tehnologiju za praćenje i analizu lica, tvrtka Igora Pandžića svoj softver primjenjuje i u automobilskoj industriji, razvijajući sustav računalnog vida. Od 2016. ekskluzivno surađuju sa švedskom tvrtkom Veoneer koja se bavi razvojem napredne tehnologije za automobilsku industriju. Riječ je o sustavima koji uključuju kamere, radare i lidare, a vozačima pomažu u vožnji. Na pitanje kako računalni vid točno funkcionira, odgovorio nam je Gordan Kreković, jedan od voditelja u automotiv odjelu Visage Technologiesa.

- Radimo softver za sustav kamera u automobilu koje služe, primjerice, za automatsko kočenje ili zadržavanje trake. Naša je zadaća obrada slike i kalibracija kamere. Sustav mora znati prepoznati gdje je cesta, gdje su rub trake i druga vozila i gdje su pješaci. U drugom koraku se prate putanja i gibanje svih objekata, a iz toga se izračunava udaljenost. Kad se naš automobil približava drugome, sustav može signalizirati vozaču da pripazi ili naglo zakočiti - objasnio nam je Kreković, dodajući da neprestano razvijaju taj sustav, a to podrazumijeva pregledavanje tisuća i tisuća kilometara snimaka s ceste.

Ivana Nobilo / CROPIX

Računalni vid, softversko rješenje koje se nalazi u sustavu automatskog kočenja Mercedesove A klase

Putanje i gibanja

Dio tvrtke koji se bavi automotivom je u posljednjih godinu dana postao dominantan dio njihova poslovanja, priča Pandžić, premda je još donedavno to bio softver za praćenje lica. Većina zaposlenika radi baš u tom odjelu, a u nekoliko godina njihov se broj povećao s deset na 65 i nisu stali zapošljavati do danas. Niti misle, kaže Pandžić.