intervju

‘Naše ulaganje u Hrvatsku blizu je dvije milijarde kuna‘

Tvrtka švedskog poduzetnika hrvatskog porijekla veliki je investitor u Lijepu našu
Generalni direktor Bjelina Stjepan Vojinić
 Robert Fajt/Cropix

"Pervanovo" d.o.o. krovna je tvrtka u Hrvatskoj svih tvrtki Darka Pervana, švedskog poduzetnika i inovatora hrvatskog porijekla. Njegovom krovnom tvrtkom u Hrvatskoj upravlja Stjepan Vojinić, koji je, osim toga, direktor i tvrtke kćeri "Bjelin", unutar grupacije koja se bavi drvoprerađivačkom djelatnosti i posluje na trima lokacijama, u Ogulinu, Bjelovaru i Otoku.

Stjepan Vojinić rođen je u Dubrovniku, gdje se školovao i gdje živi s obitelji, suprugom i dvije kćeri. Zadnje tri godine član je i uprave vaterpolo kluba Jug, piše Slobodna Dalmacija.

Kako to da ste se našli u drvnoj industriji?

- Darko Pervan, vlasnik tvrtki, po ocu je Splićanin, a majka mu je Dubrovkinja. Kako je bio dosta vezan za majku, obožavao je Dubrovnik. Rodio se u Zagrebu, a potom živio u Rijeci, da bi se s osam godina s roditeljima preselio u Švedsku. U Švedsku su se preselili na poziv švedskog plivačkog saveza koji je njegovu ocu ponudio mjesto trenera švedskog olimpijskog tima s obzirom na to da je njegov otac Darko bio jedan od najcjenjenijih plivačkih trenera na ovim prostorima. Volio je doći u Dubrovnik, pogotovo nakon osamostaljenja Hrvatske. Dolazio je i u Split, ali je od 2004. godine odlučio krenuti s ulaganjima u Dubrovnik.

U što je sve Pervan uložio?

- Kupio je velik broj nekretnina na području Dubrovnika. Već 2005. godine kupio je Kuću starog kapetana, potom je preuzeo ljetnikovac Kazbek iz 16. stoljeća, veći broj građevinskih zemljišta u Dubrovniku, dvije kuće i palaču u starom Gradu, nekoliko povijesnih palača u Slanome, luksuznu vilu u Čilipima koju je kupio od Tereze Kesovije. Vlasnik je 17 luksuznih apartmana u novoizgrađenim vilama na Lapadu, u vlasništvu imamo i pola poslovne zgrade.

To je bila očito priprema za ulaganje u njegov core business, a to je drvoprerađivačka industrija. Darko Pervan je uz fakultete završio i švedsku časničku školu, tako da je bojnik švedske vojske. Radio je najprije u najvećoj švedskoj drvoprerađivačkoj grupaciji Swedishmatch. U toj grupaciji napredovao je te se kao direktor Perstorp AB nalazio na čelu tima stručnjaka koji su na njegovu inicijativu osmislili, izumili i komercijalizirali prvi laminat 1977. godine.

image
Darko Pervan
HANZA MEDIA/Arhiva

Nedugo nakon toga ima ideju razvijanja mehaničkog spajanja podnih obloga bez uporabe ljepila. U kompaniji nisu bili baš zainteresirani za taj izum jer su imali svoje tvornice ljepila, tako da je to presudilo pa je Pervan 1993. godine osnovao švedsko poduzeće "Valinge Innovation AB" i razvio izum klik spajanja podnih obloga od drva, laminata i plastike. "Valinge Innovation AB" vodeća je tvrtka za istraživanje i razvoj u svijetu u industriji namještaja i podova s čak 2500 patenata registriranih i implementiranih na tržištima širom svijeta. Imamo 250 partnera koji su nositelji licenci u više od sto zemalja svijeta. Tako da smo u zadnjih 25 godina postali globalni igrač te nezaobilazna tvrtka u napretku i razvoju cijelokupnog svjetskog tržišta podnih obloga i namještaja.

Premještaj iz Poljske

Kada je donesena odluka da uloži u hrvatsku drvnu industriju?

- Naše nove tvornice imat će proizvodni kapacitet između osam i petnaest milijuna metara četvornih podnih obloga godišnje, ovisno o potražnji te vrsti proizvoda. Tu ćemo u ovoj i idućoj godini uložiti oko 20 milijuna eura, a do kraja cijelokupnog projekta zajedno s postrojenjima do 2024. planiramo investirati oko 45 milijuna eura. U Bjelovaru završavamo investiciju koja je vrijedna oko osam milijuna eura te planiramo još toliko kroz 2021. i 2022. godinu. U Otoku smo također otpočeli gradnju nove proizvodne hale veličine 4000 metara četvornih, vrijednosti tri milijuna eura. Do sada smo u drvoprerađivački sektor u Hrvatskoj investirali oko 550 milijuna kuna, a ukupno je Pervan uključujući i nekretnine i turizam investirao oko 1,1 milijardu kuna u Hrvatskoj.

U planu nam je investirati još između 500 i 600 milijuna kuna u drvoprerađivački segment našeg posla te oko 150 milijuna u dubrovački turizam. Dakle, moguće je da se čak u idućim godinama približimo brojci od oko dvije milijarde kuna investicija u Hrvatskoj.

Planovi B i C

Koliko zapošljavate? Kako osiguravate dovoljan broj radnika?

- Trenutačno u Hrvatskoj imamo oko 850 radnika, od kojih je u Dubrovniku oko 40. U Ogulinu ih je 350, u Bjelovaru 280, a u Otoku oko 180. Nemamo nekih većih problema s pronalaskom radnika. Pogotovo je interes za posao kod nas pojačan od izbijanja pandemije COVID-19. Ipak je ova nevolja pogodila cijeli svijet, tako da se i velik broj naših ljudi vraća iz inozemstva. Voljeli bismo da se vraćaju zbog uspjeha hrvatskoga gospodarstva, ali se, nažalost, vraćaju jer su negdje u inozemstvu ostali bez posla ili procijenili da je bolje u nevolji biti među svojim ljudima. Dosta smo primili molbi za posao, ali, nažalost, tako velikom broju ne možemo udovoljiti.

Kako je nekretninsko-turistički dio poslovao ove godine?

- Jako loše. Bila je jako loša sezona na dubrovačkom području i ako to, u ovom opsegu, ostane samo na ovoj godini, onda je u redu, preživjet ćemo i pripremiti se za sljedeću sezonu. Međutim, moramo imati i plan B i C, tako da se nadam da se promišlja odgovorno.

A drvnoprerađivački dio?

- On je poslovao jako dobro i uspješno. Moje je mišljenje da je proizvodnja osnova ekonomije, a naša je disperzija poslovanja u proizvodnju svakako to potvrdila. Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi počivati na proizvodnji. Proizvodne tvrtke imale su teško razdoblje za vrijeme "lockdowna". Nismo znali što nas očekuje, ali kad su se ustabilili transportni pravci i protokoli, tada uspjeh nije izostao. Unutrašnjost Hrvatske mora biti orijentirana na proizvodnju koja je prilagođena lokaciji. To može biti drvna, prehrambena, prerađivačka industrija ili brzorastuća IT industrija. Vlada RH treba proizvodnju staviti u prioritete, a ne se baviti samo infrastrukturnim projektima, jer se to samo po sebi podrazumijeva. Konkretno, treba osigurati novac za investicije u modernizaciju i pokretanje nove proizvodnje. To staviti u prioritet HAMAG-a, HABOR-a i ostalih institucija koje u suradnji s komercijalnim bankama i mirovinskim fondovima mogu i moraju biti generator rasta investicija, proizvodnje, izvoza, zapošljavanja, potrošnje, BDP-a i posljedično rasta životnog standarda naših ljudi.

Gdje plasirate svoje proizvode?

- Izvozimo oko 92 posto proizvodnje. Naše najznačajnije tržište su skandinavske zemlje, zatim zemlje nekadašnje zajedničke države, a potom Kina, Švicarske, Belgija, Grčka, Turska... To su naša najznačajnija tržišta. Otvaramo i nova tržišta zemalja EU-a, Ruske Federacije, prekooceanskih zemalja... Kad jednog dana prođe ova opasnost, da budemo spremni za novi rast i napredak.

Manjak sirovine

Kako funkcionira poslovanje s Kinom?

- Savršeno. Kada smo investirali, birali smo i lokaciju. Ogulin kao sjedište Bjelin grupacije idealna je lokacija. Luka Rijeka je sat vremena vožnje, autocesta nam je nekoliko stotina metara udaljena, željeznički promet je na 100 metara, zračna luka je na 40 minuta. Mi isporuku u Kini imamo u roku od 26 dana iz riječke luke. Zato u Ogulinu gradimo zajednički logistički centar za sve naše aktivnosti u Hrvatskoj. Inače je Hrvatska infrastrukturno savršeno povezana. Ta infrastruktura treba biti iskorištena u maksimalno mogućoj mjeri.

Imate li dovoljno sirovine?

- Nemamo je dovoljno za sve razvojne aktivnosti, pa dio nabavljamo na slobodnom tržištu. Ne treba kukati jer je postojeća sirovina koliko-toliko ravnomjerno raspoređena, tako da osiguramo najveći dio na hrvatskom tržištu. Kada imate kvalitetan proizvod i potražnju za njim, onda je i rješavanje sirovinskog problema jednostavnije. Treba se okrenuti radu i poslovanju, a do sirovine ćete uvijek doći. Hrvatske šume su tvrtka između čekića i nakovnja, tako da ljudima koji vode tu tvrtku nije nimalo lako. Uloga u kojoj se nalaze je nezahvalna. S jedne strane im prigovaraju da se šume previše sijeku, a s druge strane imaju potrebu i pritisak industrije koja tvrdi da se premalo siječe. Važno je napomenuti da Hrvatska ima odlično posložen kompletan sustav upravljanja i vođenja šumskog blaga, a to je potvrđeno i FSC certifikatom. Trupce koji nama trebaju, ako ih ne osiguramo ugovorima s Hrvatskim šumama, kupimo onda na otvorenom tržištu. Kada imate kvalitetu proizvoda, tada postižete bolju cijenu, imate i novca za kupnju boljeg repromaterijala.

Zanimaju li vas akvizicije? Spominje se vaš interes za 'Spačvu'?

- Zanimaju nas akvizicije. Mi smo i napravili do sada jedne od najvećih akvizicija, međutim, naša budućnost je zasnovana na potencijalu novih proizvoda. Svaka kriza i svaka recesija zapravo daju prigodu ponuditi tržištu nove stvari, nove proizvode, inovacije, nove ideje. Osobno smatram da je naš potencijal puno veći nego što nekome uopće možemo u Hrvatskoj objasniti i predočiti. Također, potencijal drvoprerađivačke industrije je ogroman. Dojma sam da to baš kod nas ne vide i da je drvoprerađivačka industrija na neki način stavljena po strani. Nosi etiketu da je to industrija u kojoj netko samo izvozi trupce.

Je li istina da izvozimo trupce, a uvozimo namještaj?

- To je mantra koja se ponavlja godinama, a da nitko to nikada nije javno dokazao ni dokumentirao. Dakle, takvih aktivnosti sigurno ima, međutim, ne želim vjerovati da naša industrija počiva na izvozu sirovine, a da tržištu ne bi ponudili gotove proizvode ili makar u maksimalnoj mjeri oplemenjene. U drvoprerađivačkoj industriji namještaja, podnih obloga, furnira, građevne robe itd. imate hrvatske tvrtke koje postižu velike uspjehe u svijetu i rame uz rame su s najboljima. Malo je poznato s pozicije energenata da je Hrvatska jedan od najvećih proizvođača peleta u Europi s količinom od 400.000 tona godišnje. Na žalost, u našem javnom prostoru dominiraju negativni osvrti i komentari te jednostavno zagušuju prostor svemu pozitivnom pa se stječe dojam apsolutnog negativizma. Naravno da treba biti kritičan, ali trebamo biti i objektivni te s uravnoteženim razmišljanjem planirati budućnost u različitim okolnostima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 04:09