Jedni proizvode naočale za dronove, drugi se spremaju na tržište izbaciti uređaj koji kapacitet 5G mreža povećava dva do četiri puta, a treći najvećim tvornicama čipova na svijetu proizvode zamjenske dijelove strojeva i potrošni materijal testirajući granice kemije i fizike. Te tri hrvatske tvrtke, osječka Orqa, zagrebački Eridan Communications i sisački Applied Ceramics, inicijalno su pokrenuli Zajednicu za mikroelektroniku i poluvodiče pri HGK ili od milja hrvatski klaster za čipove.
Srđan Kovačević, suosnivač i direktor Orqe te predsjednik te zajednice navodi da im se već pri osnivanju, i to zahvaljujući HGK, priključilo još tvrtki. Trenutačno ih je 19 i svi su prepoznali priliku u planu Europske unije, koja želi u iduće dvije-tri godine u vlastitu industriju čipova, u sklopu Europskog programa za oporavak i otpornost, uložiti 145 milijardi eura. Usporedbe radi, toliko je otprilike lani uprihodio Google.
- Danas se u Hrvatskoj proizvodi najbrži električni automobil, iako je prije deset godina sama ta ideja mnogima zvučala suludo. Jednako tako, mnogima će danas zvučati suludo da bi za pet godina u Hrvatskoj mogao biti dizajniran najbolji čip za autonomnu vožnju ili najbolji čip za autonomni let na svijetu - kaže Kovačević.
Kategorije igrača
Dodaje da je šansa da se ovdje izgradi tvornica čipova vrlo mala, iako je ne isključuje. U svijetu postoji mnogo tvornica čipova, brojne i u EU, ali samo dvije prednjače - južnokorejski Samsung i svjetski as, tajvanski TSMC. Međutim, Kovačević pojašnjava da se unutar industrije čipova ne nalaze samo takve tvornice već i dvije kategorije igrača koji u Hrvatskoj već postoje. Prvo, to su tvrtke koje dizajniraju čipove, bilo da to rade po narudžbi ili pod vlastitim brendom. Globalno najpoznatiji su Nvidia i AMD. U Hrvatskoj su to tvrtke poput zagrebačkog Systemcoma, koji je razvijao čipove za Intel, Bosch i HP, te Eridana koji to radi za vlastiti proizvod. Uz dizajnere čipova, tu su i tvrtke koje proizvode opremu koja se koristi u proizvodnji čipova. Najpoznatija takva tvrtka u Hrvatskoj je Applied Ceramics, čije proizvode koriste tvornice Intela, NXP-a, STMicroelectronicsa i Boscha.
Dubravko Babić, izvanredni profesor na FER-a te suosnivač i potpredsjednik za razvoj Eridana kaže Europa nije bez primjera ulaganja u dizajn čipova. Appleov u Münchenu ima centar za dizajn čipova gdje zapošljava 1500 inženjera, ali ne samo iz Njemačke, već iz 40 država.
- Glavna prednost takvog sustava su onda dobro plaćeni inženjeri koji ostaju u Hrvatskoj te složena popratna industrija kojom se onda i drugi poduzetnici mogu koristiti - kaže Babić.
Potražnja u budućnosti
Dodaje da se u Hrvatskoj može raditi raznolike stvari, čak i cijeli dizajn silicijskih čipova. On sam, ističe, da je zainteresiran za izradu mikrovalnih, radiofrekvencijskih i, potencijalno, optičkih čipova i komponenti. Ističe da treba iskoristiti EU sredstva. Unija velika ulaganja u čipove radi isključivo zato da bi dostigla Samsung i TSMC koji će pak u idućem razdoblju ulagati u tvrtke za dizajn čipova u SAD-u i tako sebi stvarati potražnju za budućnost, ostavljajući Europu izvan tog lanca vrijednosti. Zato Bruxelles veliku priliku vidi u poticanju vlastitih tvrtki za dizajn čipova, koje bi podigle potražnju i zatim tehnologiju u europskim tvornicama čipova.
Matt Darko Sertić, direktor tvrtke Applied Ceramics kaže da Hrvatska, kao i bilo koja druga država, ako želi ući u industriju čipova mora prvo razumjeti da je to vlak koji je krenuo 90-tih i koji vozi sve brže i brže. Navodi da su se neki uspjeli priključiti po putu, poput Izraela, ali drugi nisu, poput arapskih zemalja.
- Ovdje je 90-tih, kad je industrija čipova bila na začetku, prioritet bio preživjeti i stvoriti državu - kaže Sertić.
No, dodaje, da je isto tako ovdje postojao RIZ, koji se bavio takvom proizvodnjom i koji je utopljen zbog nekretnina pa na razvoj hrvatske industrije čipova gleda s dosta opreza.
- Applied Ceramics je napravio transfer tehnologije iz SAD-a u Hrvatsku i danas smo među pet globalno najboljih proizvođača opreme za tvornice čipova. U Hrvatskoj ima i vrhunskih dizajnera čipova poput Systemcoma, ali takvima treba financijski krajolik kakav postoji u Silicijskoj dolini i kojeg u Hrvatskoj nema tako da je ovo složenija tema nego se čini - zaključuje Sertić.
