Možete li zamisliti svijet u kojemu profit nije alfa i omega, u kojemu ne postoji toliki jaz između bogatog i siromašnog dijela čovječanstva kakav je danas, svijet u kojemu kompanije čak dvije trećine svoje dobiti daju za širu zajednicu? To je svijet kojemu teži Udruga ekonomije zajedništva, osnovana prije 14 godina u Križevcima, piše Podravski.
Ekonomija zajedništva, kako kaže šef udruge Peter Fabjan, globalni je pokret, prisutan na svim kontinentima, a pokrenut je 1991. godine. Njegova je utemeljiteljica Talijanka Chiara Lubich. Pohodeći jedan sastanak u Brazilu, u Sao Paolu, vidjela je velik jaz između bogatih i siromašnih – siromašne favele u neposrednoj blizini raskošnih vila.
– Okupila je poduzetnike i osnovala pokret čiji je temelj da se radi po svim zahtjevima zakonskog sustava i po ekonomskim načelima, ali uz dodavanje dodatne vrijednosti tako da se dijeli profit – objašnjava Fabjan.
Poduzeća koja žele prihvatiti postulate ekonomije zajedništva trećinu dobiti zadržat će za unapređenje poslovanja, trećina ide izravno za pomoć siromašnima, a trećina za širenje svijesti o ekonomiji zajedništva.
– To je individualna odluka i nikoga se ne može natjerati da dijeli svoj profit. Naši članovi neće potpisati ugovor koji ih na to obvezuje. Ekonomija zajedništva je pokret koji ili živiš ili ne živiš. To je jako teška odluka svaki put, ne navikneš se nakon deset godina da automatizmom daješ dvije trećine profita. Ali pobuda za tako što je humanistička – nismo zadovoljni kako svijet funkcionira i ne želimo na to žmiriti, nego želimo dati svoj doprinos. Svjetski forum ekonomije nedavno je izišao s podatkom da 26 najbogatijih osoba na svijetu raspolaže količinom materijalnih dobara kao 50 posto najsiromašnijih ljudi na svijetu – pripovijeda Fabjan.
Kako piše Podravski, on je nakon školovanja počeo raditi kao dostavljač madraca za jednu tvrtku i veli kako je bio jako dobro plaćen. No, nakon godinu dana susreo se s velikom korupcijom – da bi radio, morao je davati postotak poslovođama. Ta ga je nepravda jako pogodila i otišao je, kao 20-godišnjak, u poduzetnike. Osnovao je tvrtku koja je distribuirala cvijeće, a vrlo rano upoznao je ekonomiju zajedništva i trudio se poslovati po tim načelima. Nakon desetak godina mukotrpnog rada potpuno se posvetio pokretu i postao predsjednikom udruge.
– Danas u svijetu oko 800 poduzeća primjenjuje postulate ekonomije zajedništva, a u Hrvatskoj njih dvadesetak. Zasad se radi o manjim poduzećima i u pokretu nema velikih korporacija – reći će Fabjan.
Pokret ekonomije zajedništva potekao je iz pokreta fokolara, koji počiva na vjerskim, kršćanskim osnovama, ali šef križevačke udruge kaže kako svjetonazorska stajališta nisu važna za ulazak u svijet ekonomije zajedništva. Važan dio djelovanja križevačke udruge odnosi se na inkubiranje mladih poduzetnika.
– Prije dvije godine pokrenuli smo inkubatorsku mrežu i u svijetu je 15 čvorišta. Križevci su čvorište za Hrvatsku i regiju. Educiramo mlade poduzetnike o poslovnim temama i o tome kako primijeniti vrijednosti ekonomije zajedništva. Primjerice, u ovome trenutku inkubiramo jedan projekt iz Makedonije, organsku proizvodnju hrane, kao i zadrugu petero poljoprivrednika iz okolice Križevaca. Zadruga je, inače, u ovome trenutku najbolji oblik za primjenu ekonomije zajedništva u našem zakonodavstvu – reći će Fabjan.
Najavljuje kako početkom ožujka u Križevcima organiziraju skup pod nazivom ‘Osnaživanje lokalnih zajednica’ s predavanjima i radionicama na širok spektar tema od društvene ekonomije i održivog razvoja do međugeneracijskog dijaloga i vizije svijeta bez gladi.
– Profesor Luigino Bruni s milanskog sveučilišta uspoređuje nas s Mojsijem, koji je narod odveo u obećanu zemlju, a sam je nikada nije vidio. Tako i mi vodimo ljude prema pravednijem svijetu, a nećemo ga vidjeti – zaključuje Petar Fabjan, predsjednik udruge za ekonomiju zajedništva