Nova uzbuna u EU

Nameti na izvoz plina iz Italije i Njemačke dižu cijene energenta

Dalibor Pudić ocjenjuje da nameti Italije i Njemačke na transport plina mogu utjecati na cijene tog energenta koji trgovci plasiraju na naše tržište

Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin

 Darko Tomas/Cropix

Najava novog talijanskog poreza na izvoz plina od 2,19 eura po megavatsatu stavlja europsko unutarnje tržište plina na rub kolapsa, upozorio je Bernhard Painz, član Uprave austrijske kompanije AGGM koja upravlja tamošnjom plinskom infrastrukturom.

- Nadamo se da će talijanski prijedlog poslužiti kao poziv na buđenje Europskoj komisiji da se konačno pozabavi njemačkim porezom na skladište plina – apelirao je Painz, ciljajući na odluku njemačke Vlade od ljetos da se na izvoz iz njemačkih skladišta plina naplaćuje uz naknadu od 0,59 eura po megavatsatu. Obje odluke, uz uvjet da Italija ispuni spomenutu namjeru, bacaju u očaj Austriju koja se opskrbljuje plinom s njemačkog i talijanskog tržišta, nakon što je odbacila uvoz ruskog plina. No, spomenuto dodatno oporezivanje trgovine plinom tiče se i svih drugih zemalja u okruženju, uključujući i Hrvatsku.

Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić ocjenjuje kako nameti Italije i Njemačke na transport plina mogu utjecati na cijene plina koje trgovci plasiraju na naše tržište, ali, ističe, takav razvoj događaja nije izgledan u uvjetima uobičajene potrošnje plina u narednim tjednima i mjesecima.

Na potezu regulator

- Naše jedino skladište plina je zapunjeno, a kretanja cijena plina na burzama zasad ne pokazuju znakove koji bi mogli zabrinjavati. Što će biti na proljeće, nezahvalno je prognozirati. Kada su u pitanju dodatni nameti na trgovinu plinom, cijenu transporta plina u nas, uključujući i cijene na interkonekcijama, određuje Plinacro prema metodologiji koju donosi Hrvatska energetska regulatorna agencija. No, i HERA-ina metodologija mora biti usklađena s direktivama EU o sprovođenju zajedničke energetske politike. Usklađivanje s direktivama provjerava ACER, regulatorna agencija Europske unije. Prema tome, očekujem da nadležne institucije Europske unije ispitaju sve te namete na transport plina unutar EU koji su dosad uvedeni, kao i one koje bi netko uveo, i donese odgovarajuće odluke. Prije tih odluka nezahvalno je bilo što komentirati – kazao nam je Pudić.

U pozadini spornih poteza Njemačke i Italije su pokušaji tamošnjih regulatora da tvrtkama koje su nakon napada Rusije na Ukrajinu u veljači 2022. nabavljale plin po višestruko većim cijenama od onih koje su bile na tržištu ranijih godina, pomognu smanjiti gubitke. Prema računicama talijanskih medija, primjerice, tamošnja državna agencija GSE napunila je u ljeto 2022. skladišta plina kupujući plin po cijeni od 224 eura za megavatsat, potrošivši ukupno oko četiri milijarde eura. Za usporedbu, u srijedu se na nizozemskoj burzi plinom trgovalo po cijeni od 32 eura za megavatsat.

Budući se GSE u spomenutim transakcijama, prema talijanskim medijima, nije zaštitila od burzovnog pada cijena plina, do kojeg je kasnije i došlo, i to oštrog, sada tamošnji regulator Arera nastoji pomoći agenciji nametom na izvoz plina koji bi stupio na snagu 1.travnja iduće godine.

Pokrivanje gubitaka

U Njemačkoj ne samo da ne razmatraju ukidanje dodatnog oporezivanja na izvoz plina, već ga žele i povećati u idućoj godini za 28 posto, odnosno na 1,86 eura po megavatsatu što se također opravdava potrebom smanjivanja gubitaka onima koji su zapunili skladišta po visokim cijenama. S druge strane, dio europskih trgovaca plinom, poput OMV-a i slovačkog SPP-a, već se žalilo Europskoj komisiji na njemačko oporezivanje izvoza plina.

- Nesporno je da su u lancu opskrbe plinom u svim članicama EU zbog velikih poremećaja na tržištu koji su nastali 2022. nastali dodatni troškovi koji su prešli u gubitke. Vlade nastoje da te gubitke ne plaćaju građani, ili ako ih plaćaju, da ih pokrije još netko. U tom svjetlu treba promatrati i najavljeni porez u Italiji – komentira Dalibor Pudić.

U Hrvatskoj je, podsjetimo, nalog za zapunjavanje skladišta za sezone grijanja u 2022. i 2023. Vlada dala HEP-u, čiji su se povećani troškovi u nabavi plina iskazali kroz gubitak u poslovanju za pretprošlu godinu od 5,7 milijardi kuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. ožujak 2024 08:32