Na tržištu investicijskih fondova polako blijedi sjećanje na uzbunu koju je donijelo izbijanje pandemije korona virusa uz nagli pad tržišta u ožujku 2020. godine jer je uslijedio kontinuirani oporavak, čemu je doprinos dao rast vrijednosti imovine na financijskim tržištima. Došlo je do blagog oporavak prinosa, ali i priljeva novih sredstava u vidu pozitivnih neto uplata, gdje ponovno prednjače obveznički fondovi, kažu u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, koju smo tražili podatke i komentar aktualnih trendova vezanih za investicijske fondove koji su posebno zanimljivi malim ulagačima.
Brojke pokazuju sljedeće: neto imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (UCITS fondovi) na kraju svibnja ove godine iznosila je 19,8 milijardi kuna, što je za 3,7 milijardi kuna više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Time je nadoknađeno više od polovice smanjenja neto imovine UCITS fondova koje je zabilježeno na samom početku pandemije, izračunali su u Hanfi. Obveznički fondovi čine 75 posto ukupne neto imovine UCITS fondova, ali je značaj dioničkih fondova blago porastao, kao i onih mješovitih.
I u koroni u plusu
Što se prinosa u prošloj godini tiče, prosjek je završio u plusu, a regulator poručuje da se jači oporavak tek očekuje. Prvih pet mjeseci ove godine govori nam da je prosječan mjesečni prinos sektora iznosio mršavih 0,2 posto, ali je situacija bolja u segmentu dioničkih fondova: vrijednost udjela u tim fondovima u prosjeku je rasla 2 posto mjesečno.
Kad se radi o ulagačkim ciljevima fondova, dominantno su to i dalje državne obveznice (na kraju svibnja su činile 54 posto ukupnih ulaganja), a to u Hanfi objašnjavaju visokom dominacijom obvezničkih fondova na domaćem tržištu. Druga najzastupljenija klasa su novac i depoziti, koji čine čak 27 posto ukupne imovine, a od investicijskih klasa ističu se dionice (10 posto) i investicijski fondovi (5 posto).
Detektira se blagi pomak prema rizičnijim ulaganjima jer se udio državnih obveznica smanjio za pet postotnih bodova u odnosu na pretkrizno razdoblje dok se udio dionica povećao za tri postotna boda. "Ovi pomaci ukazuju na blago okretanje fondova prema alternativnim oblicima ulaganja, budući da se prinosi na državne obveznice nalaze na povijesno niskim razinama", komentiraju u Hanfi.
Evo kako to ilustrira Ivan Kurtović iz društva za upravljanje InterCapital Asset Management. "S obzirom na trenutačne prinose na obveznice, gdje, primjerice, prinos na hrvatsku državnu obveznicu koja dospijeva za deset godina iznosi oko 1 posto, nije moguće očekivati nastavak prijašnjih prinosa u obvezničkim fondovima. Dok su obveznice do sada služile kao alat ostvarenja povrata, njihova se uloga mijenja te postaju alat za stabilizaciju, tj. potencijalno smanjenje rizika portfelja", objašnjava Kurtović.
Optimizam na tržištu
U obvezničkim fondovima i dalje očekuju pozitivne prosječne prinose, ali niže nego što su bili u prošlosti, a dugoročno vjeruju da će jedino balansirane i dioničke strategije investiranja moći isporučiti zadovoljavajuće prinose. Ukazuje na optimizam koji vlada na dioničkim tržištima, kako razvijenima tako i onima u regiji, a procjenjuje da bi, dođe li do neočekivanog brzog porasta inflacije, to vjerojatno najviše utjecalo na instrumente s fiksnim prinosom, poput obveznica, ne toliko na dionice.
Iz Erste Asset Managementa odgovaraju nam na pitanje o očekivanjima navodeći da za potpun oporavak optimizma i povećanje sklonosti ulaganju u investicijske fondove većina domaćih ulagatelja vjerojatno čeka i konkretnu statističku potvrdu oporavka ekonomije, osobne potrošnje, dolaska turista i učinkovitosti cjepiva. "Svi su ostali uvjeti ispunjeni, posebice imajući u vidu kontinuirano povećanje štednje stanovništva i poduzeća, na više od 336 milijardi kuna, pad kamatnih stopa na depozite, visoku likvidnost na tržištu, potvrdu ocjene kreditnog rejtinga zemlje, sveobuhvatni plan oporavka gospodarstva, rast investicija i potrošnje, nastavak puta Hrvatske prema eurozoni te, na kraju, europska sredstva koja će se kroz nekoliko programa prelijevati i u hrvatsko gospodarstvo", zaključuju.
Zamoljeni da daju podatke i komentiraju kretanje imovine društva, u Ersteu kažu da je krajem svibnja prošle godine njihova ukupna imovina pod upravljanjem u UCITS fondovima iznosila 2,38 milij ardi kuna, a unatoč izostanku značajnijeg pozitivnog sentimenta, ostvarila je porast te je krajem svibnja ove godine iznosila 2,67 milijardi kuna.
"U pandemiji smo vidjeli dosta povlačenja uzrokovanih strahom zbog pada cijena i negativnim vijestima koje su stizale sa svih strana. Nakon toga situacija se primirila i mnogi su se odlučili dio svoje imovine investirati.
Pogledamo li povrate unatrag godinu dana, vidi se da je kriza ponekad i prilika. Vjerujemo da su i mnogi ulagači shvatili da je važno ulagati dugoročno, periodično i dio sredstava", poručuju pak iz Raiffeisen Investa. Vezano uz neto imovinu fondova kojima upravljaju, kažu da je ona veća za 500 milijuna kuna (oko 40 posto) u odnosu na svibanj prošle godine te je na razinama prije početka pandemije.
"Recesija i oporavak su se odvili u vrlo kratkom vremenu i slikovito ih možemo opisati oblikom slova V. Imovina OTP fondova u prosjeku se oporavila i vratila na razine otprije pandemije, s time da je raspored imovine po fondovima ipak malo drugačiji. Dok se imovina konzervativnijih fondova još nije vratila na pretpandemijske razine, imovina mješovitih i dioničkih fonova iznad je razina prije pandemije", kažu u OTP Investu.
Rast imovine, kao rezultat pozitivnih kretanja na tržištu kapitala, ali i ostvarenih uplata u fondove od početka godine, navode i u Allianz Investu.
U osvrtu na globalno i domaće okruženje od početka godine kažu da je globalno vidljiv nastavak trenda rasta vrijednosti dionica uz izraženiji oprez investitora prema obvezničkim tržištima te primjećuju da bi snažne monetarne i fiskalne mjere, posebice u SAD-u, trebale rezultirati malo višom stopom inflacije na godišnjoj razini tijekom sljedećih nekoliko mjeseci. Među ostalim, oni su komentirali i kretanje Crobexa, koji tijekom 2020. godine nije pratio oporavak globalnih dioničkih tržišta.
Očekivanja od turizma
To je djelomično nadoknađeno relativno snažnim početkom ove godine, a smatraju da hrvatsko dioničko tržište i dalje nudi niz atraktivnih investicijskih prilika.
"S jedne strane, radi se o i dalje ne previše zahtjevnim valuacijama defenzivnijih industrija (prehrana, farmacija, telekomunikacije) uz mogućnost ciklične sektorske izloženosti koja bi trebala jačati u uvjetima snažnijeg rasta BDP-a (industrija, brodarstvo), a s druge u prilično zastupljenom sektoru turizma dolazi do boljih očekivanja na temelju cijepljenja stanovništva i obuzdavanja epidemije", napominju.
Obveznički su fondovi najmanje rizični, ali je zato i prinos najmanji
"Odličan početak godine dionički fondovi mogu zahvaliti snažnom globalnom oporavku od recesije prouzročene pandemijom. Ekonomska aktivnost razvijenih zemalja po brojnim je pokazateljima već na rekordnim razinama, a s daljnjom normalizacijom i potpunim otvaranjem ekonomija može se očekivati da će se rast nastaviti. Uz ovakva pozitivna ekonomska očekivanja najviši povrat očekuje se od rizičnijih klasa imovine kao što su dionice i dionički fondovi", konstatira fond menadžerica Zlatica Miljko iz OTP Investa odgovarajući na naše pitanje o ostvarenim prinosima u prvih pet mjeseci ove godine. Kao primjer navodi da su najbolji prinos u prvih pet mjeseci ove godine ostvarili njihovi dionički fondovi, OTP Meridian 20 fond (+13,19 posto) i OTP indeksni fond (+10,53 posto). Što se pak tiče priljeva ulagatelja u dioničke fondove, kaže da on ipak nije pratio visoke prinose, što ukazuje na opreznost kod donošenja investicijskih odluka kod prosječnog domaćeg ulagatelja.
Kad govori o mješovitim fondovima, naglašava da oni pažljivo balansiraju između više različitih klasa imovine i prosječna izloženost dioničkim tržištima znatno im je manja u odnosu na dioničke fondove, što znači da je njihov prinos u ovoj godini bio slabiji od dioničkih fondova.
"No, takvi su fondovi upravo namijenjeni ulagateljima koji su spremni preuzeti tek dio rizičnosti koju sa sobom nose dionička tržišta i koji ne žele vidjeti velike oscilacije u vrijednosti. Dodatan argument prilikom odlučivanja kod takvih ulagatelja su i trenutno vrlo niske kamatne stope na novčanom tržištu i očekivani nizak i čak negativan povrat na obvezničkom tržištu", napominje. OTP mješoviti fondovi imali su pozitivan priljev novih sredstava u ovoj godini, pa ona zaključuje da prosječni ulagatelji polako uviđaju sve prednosti ulaganja u takvu vrstu fondova. U paleti OTP fondova kratkoročni obveznički fondovi zabilježili su najslabije podatke što se tiče priljeva novih sredstava, a prinos im se kreće oko nule.
Sad se nudi i ulaganje u tvrtke koje provode zelenu tranziciju
Ovog se proljeća na domaćem tržištu pojavilo i nekoliko novih fondova. Erste Asset Management je u lipnju ponudio mogućnost ulaganja u dva - Erste Quality Equity, koji pokriva razvijeno tržište dionica u SAD-u, EU te Japanu, a drugi fond je Erste Green Equity, koji snažan fokus stavlja na održivost poslovanja, čime se ulagateljima nudi aktivno sudjelovanje i utjecaj na klimatske promjene ulaganjem u one kompanije koje imaju značajan utjecaj u temama kao što su energija, voda, recikliranje, prilagodba poslovanja te tranzicija prema održivosti. I društvo za upravljanje InterCapital Asset Management je pokrenulo dva nova fonda. Mješoviti fond InterCapital Conservative Balanced (17,5 milijuna kuna neto imovine) je u nekoliko mjeseci ostvario prinos malo iznad 1 posto, a dionički InterCapital Global Technology (neto imovina 82 milijuna kuna) nešto veći od 4,5 posto. I oni inače naglašavaju da su balansirani i dionički fondovi u prvih pet mjeseci ove godine odlično radili. Klasični mješoviti fond InterCapital Balanced ostvario je prinos veći od četiri posto, dionički InterCapital Global Equity iznad 10 posto, a prinost InterCapital SEE Equityja nadmašio je 12 posto. U Hrvatskoj inače postoji više od 90 UCITS fondova, a obveznički otvoreni investicijski fondovi su najbrojniji i u njih ulaže najveći broj građana jer su najmanje rizični. Neto imovina malih ulagatelja u investicijskim fondovima krajem prošle godine iznosila je 11,65 milijardi kuna ili 64 posto.
Tri važna pitanja
1 Treba li u nastavku godine strahovati od inflacije?
Što se očekuje u nastavku godine? "Kao i proteklih kvartala, glavni fokus bit će na politikama najvećih centralnih banaka, američkog Feda i europskog ECB-a. Ono što obilježava ovu godinu su inflatorni pritisci koji podižu inflaciju s obje strane Atlantika, premda tu SAD prednjači. Dug period niskih kamatnih stopa uzrokovan ekspanzivnim monetarnim politikama te snažni stimulansi centralnih banaka kao podrška privremeno narušenim gospodarstvima uslijed koronakrize pokazuju svoj učinak na inflaciju", kažu u Raiffeisen Investu, a otprilike slična su razmišljanja i u drugim društvima. Dodaju kako inflatorno okruženje upućuje na opreznije upravljanje obvezničkim pozicijama, te da je rastuća inflacija malo manje je opasna za dionice, koje u određenim slučajevima mogu biti i zaštita od inflacije.
2 Kakvi su ove godine prinosi u pojedinačnim fondovima?
Erste Asset Management
Uz napomenu da su fondovi općenito namijenjeni nešto duljem horizontu ulaganja, Erste Asset Management navodi da je dionički fond Erste Adriatic Equity u ovoj godini zabilježio rast od 11,44 posto, a kratkoročni obveznički Erste Conservative od 0,25 posto dok su tri ostala fonda, koja su prijašnjih godina imala pozitivne prinose, u prvih pet mjeseci ove godine bila u blagom minusu.
Raiffeisen Invest
Kratkoročni obveznički i obveznički fondovi nakon višegodišnjih pozitivnih prinosa u ovoj godini bilježe blago negativne prinose, navode u Raiffeisen Investu. "Takvi prinosi odraz su manjeg povećanja prinosa na obveznice na svjetskim tržištima ponajviše uzrokovanog očekivanjima vezanim za inflaciju. S druge strane, mješoviti i dionički fondovi koji uz obveznice ulažu imovinu na dioničkim i drugim dopuštenim tržištima bilježe pozitivne prinose. Tako konzervativni multi asset fond FWR Multi Asset Strategy 1 od početka godine bilježi prinos od 2 posto, a Harmonic i Sustainable Mix bilježe prinose između 5 i 7 posto", navode.
Allianz Invest
Najveće prinose u ovoj godini ostvario je dionički fond Allianz Equity s prinosom od 11,7 posto. Slijedi ga mješoviti fond Allianz Portfolio s prinosom 3,56 posto te obveznički fond Allianz Short Term Bond s prinosom od 0,19 posto.
3 Koliko udjela u investicijskim fondovima drže mali ulagači?
Najznačajniji ulagači u otvorene investicijske fondove s javnom ponudom su tzv. mali ulagatelji te gotovo 207.000 građana ima udjele u investicijskim fondovima, prema podacima s kraja 2020. godine. Na naše pitanje o strukturi ulagača i njihovoj prosječnoj vrijednosti ulaganja, u Erste Asset Managementu odgovorili su da se u ukupnoj strukturi ulagača u njihovim fondovima 55 posto odnosi na fizičke osobe. Prosječna vrijednost ulaganja, odnosno prosječan iznos imovine u fondu za fizičke je osobe je 81.800 kuna, a za pravne 5,1 milijun kuna. U Allianz Investu kažu da u njihovu fondu Allianz Short Term Bond gotovo 90 posto imovine drže institucionalni ulagatelji, a 49 posto imovine fonda Allianz Equity drže fizičke osobe za koje su karakteristični niži iznosi uplata. Prosjek je 71.000 kuna. U fondu Allianz Portfolio fizičke osobe drže 17 posto imovine, a prosječno ulaganje je 105.000 kuna. Iz ZB Investa, koji upravlja s čak 20 fondova, odgovorili su da je ukupan broj fizičkih osoba ulagatelja u njihovim fondovima iznad 60.000, s time da je imovina fizičkih osoba prema pravnima u okvirnom omjeru 2:1.
