Najveći poslovno-politički skup u povijesti Hrvatske

Jedan od dosad najzahtjevnijih organizacijsko-logističkih događaja u Hrvatskoj - tako u Vladi opisuju summit 16 zemalja srednje i istočne Europe te Kine, koji se održava u Dubrovniku 11. i 12. travnja, kao i službeni posjet kineskog premijera Li Keqianga uoči tog summita.

Li najprije dolazi u Zagreb, na bilateralne susrete, i to s državnim izaslanstvom od čak 250 članova, a zatim će se u Dubrovniku susresti sa 16 šefova država i vlada srednje i istočne Europe.

Put svile

Političke i gospodarske bilateralne domete tih sastanaka malo je teže objektivno kategorizirati: iz domaćih službenih izvora sugerira se da su potencijalno veliki, a konkretnih najava kineskih ulaganja u Hrvatskoj ipak nema. Značaj se općenito potkrepljuje podatkom da, uz brojno državno izaslanstvo, na poslovni forum u sklopu inicijative “Kina+16” dolazi oko 380 predstavnika kineskih državnih i privatnih kompanija te banaka, kao i najmanje 500 predstavnika kompanija i institucija iz Hrvatske te drugih europskih zemalja. Interes za dubrovački poslovni forum tako je velik da je, kako doznajemo, u srijedu 200 prijavljenih bilo stavljeno na listu čekanja zbog ograničenih kapaciteta hotela u Dubrovniku, a Croatia Airlines je za prijevoz sudionika morao uvesti dodatne linije.

Kako smo doznali u Croatia Airlinesu, zbog sastanka idućeg tjedna uveli su tri dodatna leta iz Zagreba za Dubrovnik kojima će prevesti oko 500 putnika. Na dva dodatna leta 10. travnja putnike će prevoziti njihov najveći zrakoplov, Airbus 320, a taj je avion, kako su rekli u kompaniji, ubačen i na jednu od redovitih linija u četvrtak 11. travnja. Istog je dana uveden i dodatni let Airbusom 319. Dva dodatna leta uvedena su i u subotu, iz Dubrovnika za Zagreb. U sklopu summita i službenog posjeta kineskog premijera najavljuje se potpisivanje desetak sporazuma Hrvatske i Kine iz raznih područja, što uključuje i neke kompanije, ali detalji će biti poznati nakon Vladine sjednice u četvrtak. Kako doznajemo, jedan od sporazuma predviđa osnivanje zajedničke radne skupine za privlačenje stranih ulaganja.

Što se državničke strane tiče, bit će to čak šesti susret hrvatskog i kineskog premijera u dvije i pol godine. Kako tumače u Vladi, to ne bi bilo moguće bez sudjelovanja u inicijativi “Kina+16”, koju je Peking pokrenuo 2012. radi razvijanja gospodarskih odnosa sa 11 novih članica EU i pet onih pred vratima (Srbija, BiH, Crna Gora, Makedonija i Albanija). Koju godinu kasnije uključio ju je u grandiozni infrastrukturno-investicijski projekt “Jedan pojas, jedan put”, poznat i kao novi Put svile, a podrazumijeva razvoj kopnenih i pomorskih ruta za trgovinu.

Li Keqiang u Zagreb dolazi izravno nakon summita EU - Kina, koji će se 9. travnja održati u Bruxellesu, tako da će se s Andrejem Plenkovićem idućeg tjedna družiti zaista intenzivno, a 10. travnja se susresti i s predsjednikom Sabora te hrvatskom predsjednicom. Otvorit će i izložbu u Klovićevim dvorima kojom počinje niz manifestacija u sklopu hrvatsko-kineske godine kulture i turizma, što zajednički pripremaju ministarstva dviju zemalja.

Radovi na Pelješcu

Niz protokolarnih susreta i zajedničkih fotografiranja hrvatskih i kineskih državnika za vrijeme bilateralnog posjeta završit će 11. travnja na Pelješcu, gdje će doći posebno angažiranim katamaranom Jadrolinije u obilazak gradilišta mosta, jer radove izvodi kineska državna kompanija CRBC (China Road and Bridge Corporation).

Premijeri dviju država zatim će cestom otići u Brijestu, odakle će gledati zabijanje najvećeg čeličnog pilota dopremljenog iz Kine, od čak 125 metara - otprilike 20 metara višeg od zagrebačke Katedrale. Kako su najavili iz Vlade, tako će se obilježiti završetak prve faze gradnje Pelješkog mosta, projekta financiranog najvećim dijelom iz europskih fondova, u ukupnoj vrijednosti od 2,08 milijardi kuna. Ukupno će Pelješki most imati 148 pilota, dosad ih je zabijeno više od 70, na njih idu betonske ploče i 12 stupova, od čega će osam biti u moru. Kraj svih radova predviđen je za srpanj 2021.

Osmi summit “Kina+16” u Dubrovniku se održava pod geslom “Otvorenošću, inovacijom i partnerstvom gradimo nove mostove”, a počinje 11. travnja gala večerom šefova država i vlada u starom gradu, nakon čega će visoki gosti uživati u izvedbi Linđa. Službeno je otvorenje summita tek idući dan u hotelu Rixos Libertas, na 9. poslovnom forumu zemalja srednje i istočne Europe i Kine, gdje će izlaganja održati premijeri Hrvatske i Kine te ministri gospodarstva. Na forumu koji će trajati cijeli dan, gdje će sudjelovati oko 900 predstavnika kineskih i europskih kompanija, banaka i institucija, održavat će se i niz B2B sastanaka. Među 180 hrvatskih sudionika je niz velikih kompanija, među kojima i Kraš, Podravka, Badel 1862, Institut IGH, Končar, HŽ Infrastruktura, Luka Rijeka i Ploče, zračne luke Zadar i Dubrovnik, Rimac automobili, Colliers International, Hangar 18, Cemex Hrvatska, Hrvatske ceste, Zagreb-montaža, Ingra i Infobip.

Zajednička deklaracija

Popis sudionika s hrvatske strane uključuje i predstavnike banaka, arhitektonskih i konzultantskih ureda te obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, zaključno s Ekonomskim fakultetom i Konfucijevim institutom Sveučilišta u Zagrebu te kulturnim institucijama poput HNK Rijeka i Muzeja iluzija. Šefovi 16 vlada koji sudjeluju u toj inicijativi će nakon plenarne sjednice 12. travnja potpisivati brojne ugovore i sporazume o suradnji s NR Kinom, a očekuju se i izjave hrvatskog premijera Plenkovića, kineskog Lija i domaćina idućeg sastanka “Kina+16”. Bit će usvojena i zajednička deklaracija, a kineski premijer odlazi iz Hrvatske predvečer istoga dana svojim zrakoplovom. Na summitu će biti i osam promatrača - iz europske službe vanjskih poslova (EEAS), Austrije, Grčke, Švicarske, Bjelorusije te Europske banke za obnovu i razvoj.

Kako tumače u Banskim dvorima, suočeni sa zapadnoeuropskom skepsom oko ciljeva inicijative “Kina+16” (neki smatraju da je ona Pekingu jedno od oruđa za podjelu EU radi postizanja većeg utjecaja u Europi), u pitanju je jedan od tri stupa suradnje s tom komunističkom gospodarskom velesilom, a druga dva su bilateralni odnosi te oni unutar okvira EU. Dosad su sastanci u sklopu te inicijative održani u Poljskoj, Rumunjskoj, Srbiji, Latviji, Mađarskoj, Bugarskoj i Kini, a u nekima od tih zemalja kineski angažman u gradnji i financiranju infrastrukture već je golem, primjerice na obnovi pruge Budimpešta - Beograd u vrijednosti od oko dvije milijarde eura, dok u Srbiji kineske kompanije grade i financiraju i autoceste te dogovaraju niz ulaganja. Nedavno je pak Italija, kao prva od osnivačica EU, potpisala memorandum o suradnji i priključenju “Jednom pojasu, jednom putu”, u sklopu čega se očekuje i ulaganje u tršćansku luku.