UNATOČ SANKCIJAMA

Najnoviji podaci otkrili porazne informacije: Evo koliko Europska unija i dalje trguje s Rusijom

Ukupan hrvatski robni izvoz u prvih 11 mjeseci lani je iznosio 22 milijarde eura, što je na godišnjoj razini povećanje od 32 posto

Ilustrativna fotografija

 Frank Hoermann/SVEN SIMON/SVEN SIMON/dpa Picture-Alliance via AFP

Robni izvoz članica Europske unije na treća tržišta u prvih 11 mjeseci prošle godine dosegnuo je 2352,8 milijardi eura, što je rast od 18,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2021., dok je uvoz rastao znatno više, čak 44,8 posto, i iznosio je 2771,1 milijardu eura, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.

Glavni europski trgovinski partneri su SAD, koje su i dalje na prvom mjestu, potom Kina, pa Ujedinjeno Kraljevstvo i Švicarska, a Rusija je, unatoč sankcijama uvedenima nakon početka agresije na Ukrajinu, na visokom petom mjestu, još ispred Norveške i Turske.

Ipak, pokazuje se da je izvoz u Rusiju u prvih 11 mjeseci prošle godine manji u odnosu na 2021., odnosno da je pao s 81,5 milijardi eura na 51,6 milijardi eura (-36,7 posto). S druge strane, vrijednost robnog uvoza iz Rusije povećala se sa 145,3 milijarde eura na 194,9 milijardi eura (34 posto) te je stoga značajno povećan deficit u trgovinskoj razmjeni s tom zemljom. Najveći europski deficit bilježi se u trgovini s Kinom, a i on je rastao u odnosu na pretprošlu godinu, dok je Unija u trgovini sa SAD-om, Ujedinjenim Kraljevstvom i Švicarskom u plusu.

Ukupan vanjskotrgovinski deficit EU iznosio je u razdoblju od siječnja do studenoga 2022. godine 418,4 milijarde eura, a prethodne godine Unija je bila u suficitu 69,5 milijardi eura. Trgovina unutar Unije porasla je na 3889,3 milijarde eura, što je 23,8 posto rasta u odnosu na isto razdoblje 2021. godine.

Među glavnim europskim izvoznim robama na svjetsko tržište su vozila, strojevi, kemikalije te ostala proizvodna roba, čega je ukupno izvezeno u vrijednosti 1886,1 milijardu eura. Ta vrsta robe preteže i u uvozu, ali se tu ipak još realizira suficit. S druge strane, značajno je rastao uvoz tzv. primarnih roba (hrana, piće, sirovine, energija), čak 87 posto u promatranom razdoblju, od čega najviše uvoz energije (124,2 posto), pa je europski vanjskotrgovinski deficit u primarnim robama snažno skočio.

Hrvatska je u tablici koju je objavio Eurostat zabilježila u promatranom razdoblju rast robnog izvoza u treće zemlje od 29 posto (iznosio je 7 milijardi eura), a izvoz na tržište EU rastao je 33 posto (15,1 milijarda eura), no paralelno je znatno više rastao uvoz s oba tržišta. Kako je objavio i DZS, ukupan hrvatski robni izvoz u prvih 11 mjeseci prošle godine iznosio je 22 milijarde eura, što je na godišnjoj razini povećanje od 32 posto, a uvoz je porastao 48,4 posto, na 38,2 milijarde eura. Tako je vanjskotrgovinski deficit bio 16,2 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom 57,6 posto.

Uspoređujemo li se s nekim drugim članicama EU, onda je zgodno primijetiti da je ukupni robni izvoz Slovenije u 11 mjeseci prošle godine bio gotovo triput veći od hrvatskog te je iznosio 61,1 milijardu eura (rast od 38 posto), dok je Bugarska izvezla roba u vrijednosti od 44,7 milijardi eura (rast izvoza od 41 posto). To su ujedno dvije zemlje kojima je u promatranom razdoblju izvoz rastao po najvišim stopama u EU, pri čemu se promatra izvoz na treća tržišta, kao i u druge članice EU, ali Hrvatska po ostvarenoj stopi rasta izvoza nije bila daleko od njih.

Najsporiji rast lani bilježio je europski ekonomski motor Njemačka (14 posto), ali u pitanju je golemih 1447,7 milijardi eura robnog izvoza. Ipak, vanjskotrgovinski suficit joj se smanjio. Francuski je izvoz, primjerice, u istom razdoblju rastao 19 posto i dosegnuo 535,1 milijardu eura, dok je Italija izvezla roba u vrijednosti od 572,6 milijardi eura.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. veljača 2024 11:19