Najiščekivaniji dokument u državi: Vlada vraća potpore na plaću kakve je dijelila u koronakrizi

Trenutno najiščekivaniji dokument u državi novi je Vladin paket mjera za ublažavanje udara rastućih cijena energenata, a osim pomoći za građane i javne institucije, razmatra se i uvođenje subvencionirane cijene električne energije za obrtnike i male poduzetnike.

Kako neslužbeno doznajemo, to bi se moglo odnositi na one koji imaju potrošnju do 100.000 kWh godišnje, a velike kompanije zasad nisu uključene. Također, na stolu je i prijedlog novih mjera potpora za očuvanje radnih mjesta preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, po uzoru na one koje su bile uvedene zbog ekonomskih posljedica pandemije korone, a visina potpore bila je 4000 kuna po radniku. Sastanak ministara Iz Hrvatske udruge poslodavaca, čije je vodstvo bilo na sastanku kod ministra financija, zasad ne komentiraju detalje novog paketa jer čekaju da im bude prezentiran u cijelosti.

Neslužbeno, kažu da zbog skoka cijena pomoć treba svim poduzetnicima, a ljetos su iz te udruge predlagali i da se cijena električne energije za gospodarstvo ograniči do kraja 2023. godine na iznos do 150 eura/MWh, pri čemu je i to, naglasili su, znatno iznad onog što plaćaju kućanstva.

Podsjetimo, proljetnim Vladini paketom nisu bili obuhvaćeni svi poduzetnici. Tada uvedena potpora za račune za plin se odnosi na mikro, male i srednje poduzetnike s prosječnom godišnjom potrošnjom do 10 GWh, a iznos potpore je 15 lipa po kWh, što se ostvaruje preko vaučera. Kako doznajemo iz izvora bliskog Ministarstvu gospodarstva, veliki bi poduzetnici mogli biti obuhvaćeni određenim mjerama tek u nekom sljedećem koraku, to jest nakon što se o zajedničkom pristupu oko mogućeg limitiranja cijena energenata dogovore čelnici na razini Europske unije. Naime, ovog se tjedna na hitnom sastanku nalaze ministri energetike EU, a za 14. rujna je najavljeno da će prijedloge Europske komisije iznijeti predsjednica Ursula von der Leyen.

Kao što je Jutarnji list ranije pisao, novi Vladin paket pomoći mogao bi dosegnuti i i šest milijardi kuna, a u njemu je dio koji se odnosi na male poduzetnike najizdašniji. Između ostalog, taj paket donosi i značajno olakšanje za račune za električnu energiju za institucije iz javnog i neprofitnog sektora, poput škola, vrtića, bolnica, muzeja i drugih, jer se predviđa nov način obračuna, po nižoj, subvencioniranoj tarifi. Naravno, na stolu su i nove mjere za kućanstva, socijalno ugrožene, kao i za umirovljenike, poljoprivrednike i ribare. Što se kućanstava tiče, koja sada plaćaju subvenciranu cijenu struje, ministar financija Marko Primorac iznio je u intervjuu Večernjem listu da se razmišlja o redefiniranju tarifa. Odnosno, o tome da se utvrdi određena količina potrošnje električne energije dovoljna prosječnom kućanstvu za koju bi se zadržala postojeća cijena struje, a iznad te razine plaćala bi se viša tarifa.

Kako je protumačio, ne smatra se pravednim ni učinkovitim da se cijena električne energije subvencionira u neograničenoj količini, a navodi i da istraživanja pokazuju da "najveći dio potpora u energetici iskorištava petina najbogatijih", odnosno kućanstva koja imaju više električnih uređaja i stoga troše više struje. To bi, ujedno, bio način da se kućanstva potakne na štednju električne energije. Postavlja se, naravno, pitanje gdje bi bila ta granica potrošnje za povoljniju, odnosno subvencioniranu tarifu električne energije. Eurostat navodi da je prosječna potrošnja po članu kućanstva u Hrvatskoj u 2020. godini bila oko 1600 kWh, što je otprilike i prosjek Europske unije, kako nam kaže istraživač na zagrebačkom FER-u Ninoslav Holjevac (pri čemu se potrošnja kreće od 1000 kWh po članu kućanstva u Rumunjskoj, Poljskoj i Latviji, a u Finskoj i Švedskoj iznosi i više od 4000 kWh). Kako prosječno kućanstvo u Hrvatskoj čini 2,7 osoba, smatra da bi se prosječna potrošnja kućanstva mogla biti u rangu od 4000 do 5000 kWh godišnje.

Pravedna raspodjela

Koliko bi od toga bilo subvencionirano, ministar nije naveo.

Energetski stručnjak Igor Grozdanić pozdravlja samu ideju jer je, kaže, u ovom trenutku krize jedino realno da se dio potrošnje kućanstava subvencionira, a ostalo da se plaća tržišno. Smatra da bi 90 posto prosječne potrošnje trebalo subvencionirati. - Moramo napokon odrediti tko su energetski siromašni građani, a tko se jednostavno ‘šverca‘. Ne mogu svi godinama plaćati jeftine energente, oni koji imaju i oni koji zaista nemaju - naglašava Grozdanić. Dodaje i da, s druge strane, poduzetnici sada trpe najveći udar, daleko veći nego građani, i stoga se mora naći način da im se pomogne.