Model "najbržeg prsta" može se poboljšati na dva načina, povećanjem ukupno dostupnog novca za javne pozive o kojima je riječ i edukacijom građana koji su zainteresirani za poticaje, ocijenila je načelnica Sektora za energetsku učinkovitost FZOEU Maja Rajčić na jučerašnjem online panelu "Najbrži prst - treba li nam i kada?" u organizaciji Jutarnjeg lista i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
- Kada govorimo o informiranosti građana o široj javnosti najpoznatijim javnim pozivima Fonda, zabrinjavajući su podaci da 27 posto lani pristiglih zahtjeva za energetsku obnovu kuća nije ispunjavalo potrebne uvjete za dodjele te da se samo 59 posto dodijeljenih poticaja građanima za kupnju električnog vozila i iskoristi - upozorila je Maja Rajčić, otvarajući panel na kojem su sudjelovali i državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Dragan Jelić, gradonačelnik Novigrada Anteo Milos, predsjednica Hrvatske udruge energetskih certifikatora Goranka Tropčić Zekan, predsjednik udruge Strujni krug Hrvoje Prpić i stručnjakinja za fondove EU Ana Fresl, uz moderiranje glavnog urednika Hanza Medije za gospodarstvo Marka Biočine.
Obrazlažući potrebu primjene modela "najbržeg prsta", načelnica Sektora za energetsku učinkovitost FZOEU-a podsjetila je da su javni pozivi Fonda organizirani su tako da se prijave zainteresiranih korisnika sredstava razmatraju redoslijedom njihova zaprimanja. U situaciji, dodala je, kada postoji jako velik interes korisnika, zna se dogoditi da se raspoloživa sredstva iskoriste u vrlo kratkom razdoblju, a može se pritom raditi čak i o samo jednoj minuti.
Uplata akontacija
- U takvim situacijama velikog interesa korisnika, a imajući u vidu potrebu poštovanja redoslijeda zaprimanja zahtjeva, model 'najbržeg prsta' najbolje je rješenje - zaključila je Maja Rajčić, s kojom se Hrvoje Prpić nije složio. On je izrazio uvjerenje da se model "najbržeg prsta" može izbjeći raspodjeljivanjem potpora na dulji rok te raspisivanjem dvaju umjesto jednog natječaja godišnje, kao što je sada.
- Znamo da je nemoguće odjednom promijeniti način poslovanja Fonda.
Ipak, predložili smo da oni koji žele poticaje za kupnju električnih vozila uplate akontacije za kupnju kako bismo eliminirali neozbiljne podnositelje zahtjeva - ustvrdio je Prpić te upitao predstavnicu FZOEU-a zašto u Hrvatskoj nije moguće postići model subvencioniranja svih kupnji električnih vozila, kakav se u primjenjuje u nekim drugim zemljama. Odgovarajući Prpiću, Maja Rajčić ustvrdila je da se radi "o pitanju za neku višu razinu odlučivanja". Fond će, dodala je, nastojati povećati i ukupan iznos sredstava za poticanje kupnje električnih vozila i broj natječaja.
Cilj koji se želi postići
Predsjednica Hrvatske udruge energetskih certifikatora Goranka Tropčić Zekan zauzela se za određivanje osnovnog cilja koji se želi postići potporama za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
- Energetska obnova obiteljskih kuća, primjerice, ima više koristi za neku obitelj ili društvo u cjelini od same obnove. Bolje je živjeti u prozračnoj, uspješno grijanoj i od nepogoda štićenoj kući - komentirala je Goranka Tropčić Zekan.
Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Dragan Jelić založio se za primjenu statističkih regija ili županija u raspodjeli novca iz natječaja vezanih za fondove Europske unije.
- Nije dobro ako nam se raspodjela u nekom od većih poziva svede, primjerice, na Zagreb i okolicu, a da ništa ne dobiju podnositelji iz Slavonije ili Dalmacije - ocijenio je Jelić, s čijim se prijedlogom složio gradonačelnik Novigrada Ante Milos. Osvrnuvši se na javne pozive u kojima je primijenjen "najbrži prst", Milos je rekao da je taj model za novigradsku gradsku upravu "prava noćna mora".
- Uoči slanja zahtjeva za natječaj po tome modelu morali smo testirati koja nam je najbrža internetska veza u gradu, pogasiti sva potrebna računala i onda pokušati izboriti potporu - naveo je Milos. Apelirao je da se vrijeme za pripremu ususret novom financijskom sedmogodišnjem razdoblju Europske unije iskoristi kako bi se uspješno povlačio novac iz EU kojega je, istaknuo je novigradski gradonačelnik, na raspolaganju više nego do sada.
Konzultantica Ana Fresl iznijela je na panelu iskustva drugih članica Unije u primjeni modela javnih poziva i natječaja u raspodjeli novca iz fondova EU, pošavši od ocjene "da ne postoje idealan model i rješenje".
Rezultati natječaja
- Lepeza mogućnosti u primjeni modela na javnim pozivima i natječajima u EU kreće se od odabira velikih projekata na kojima će se primijeniti ograničeni poziv ponuđačima do potpuno otvorenih natječaja na koje se mogu javiti svi. Unutar tih otvorenih postupaka s natjecanjem nekoliko je modela, a jedan od njih ima i opciju 'najbržeg prsta' iako mu to nije intencija - navela je Fresl. Količina uloženog vremena u odnosu na konačni uspjeh, upozorila je, najvažniji je čimbenik koji korisnici uzimaju u obzir razmatrajući slanje zahtjeva.
- Kad su u pitanju prigovori na rezultat natječaja, treba voditi računa o tome da ih je manje kada se primjenjuje model 'najbržeg prsta' - rekla je Ana Fresl. Kao najveću slabost tog modela vidi mogućnost da na natječaju prođu projekti slabije kvalitete.
Vrativši u fokus rasprave pitanje energetske obnove zgrada, Goranka Tropčić Zekan zauzela se za kontinuitet u pripadajućim javnim pozivima FZOEU-a kako bi, istaknula je, svi sudionici u obnovi znali planirati svoje aktivnosti.
- Imate situaciju da u pojedinim razdobljima nedostaje radne snage tvrtkama koje rade na energetskoj obnovi jer im je otežano planirati radove - upozorila je Tropčić Zekan.
Zaključujući panel, Maja Rajčić je poručila da će FZOEU pri odabiru modela po kojima će se odvijati javni pozivi i natječaji nastojati što više konzultirati građane. Upozorila je i na rezultate ankete Fonda među građanima, prema kojoj oko 60 posto anketiranih smatra da je "najbrži prst" najbolji model odabira zahtjeva, a 71 posto drži kako bi bilo bolje da maksimalan iznos potpore bude manji kako bi sve više građana sudjelovalo u podjeli poticaja.
