Prošli je mjesec projekt InnovaMare, čiji je nositelj Hrvatska gospodarska komora, odabran kao Blue Champion u sklopu javnog poziva koji su raspisale Europska investicijska banka i Europska komisija. Riječ je o inicijativi kojom se odabire 20 inovativnih tvrtki, projekata i inicijativa za koje Europska komisija i EIB smatraju da su najbolji za razvoj plave ekonomije u EU. Ključna tri cilja misije su obnova morskih i slatkovodnih ekosustava i biološke raznolikosti, eliminacija onečišćenja i dekarbonizacija plave ekonomije. Što to donosi projektu, ali i koji će utjecaj imati na plavu ekonomiju koja u Hrvatskoj i Italiji čini 25 posto BDP-a, u kraćem razgovoru pojašnjava Mateo Ivanac, voditelj Odjela za inovacijski sustav HGK i voditelj Digitalnog inovacijskog huba InnovaMare.
Europska investicijska banka i Europska komisija proglasile su projekt InnovaMare Blue Championom. Što to znači?
- Tri su ključne koristi od nagrade Blue Champion. Prva je prepoznatljivost projekta InnovaMare i njegovih rezultata u razvoju inovacijskog ekosustava u području morskih tehnologija i održive plave ekonomije. Isto tako, pozicioniranje Hrvatske i Jadranskog mora kao središnjeg mjesta za razvoj, testiranje i vrednovanje morskih tehnologija. Od 20 Blue Championa, 19 su privatne tvrtke, a samo je InnovaMare projekt. Druga stavka je dobivanje mogućnosti da se preko mreže Europske investicijske banke povežemo s najvećim tvrtkama u području morskih tehnologija te stvorimo partnerstva koja će osigurati održivost Digitalnog inovacijskog huba InnovaMare. U konačnici, treća je korist dobivanje savjetodavnih usluga EIB-ovih stručnjaka za razvoj poslovnog modela i procesa izgradnje te modela financiranja dvaju infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj: Tehnološkog parka u Zadru i Centra kompetencija u Šibeniku, ukupne vrijednosti 40 milijuna eura.
Što sad? Koji su daljnji koraci odnosno faze projekta?
- Prvo je potpisivanje ugovora s EIB-om, za mjesec dana, i sudjelovanje na raznim sastancima s potencijalnim partnerima u EU. Prva na redu je radionica s multinacionalnim kompanijama krajem lipnja u Portu u Portugalu. Paralelno s tim počet će se pripremati idejno rješenje za izgradnju infrastrukture, kao i modela financiranja. Vjerujemo da ćemo krajem godine imati jasne smjernice o konkretiziranju suradnje s EIB-om i Europskom komisijom.
Osnovali ste Digitalni inovacijski hub. Kakvi su zasad rezultati?
- DIH InnovaMare uspješno je uspostavio 14 institucija iz Italije i Hrvatske 2023. godine. Dosad smo zaprimili još pet novih članova. U suradnji s našim članovima i partnerima (više od 40 institucija) prijavili smo sedam projektnih prijedloga, od kojih je šest financirano s otprilike deset milijuna eura. Temelje se na održivosti morskih ekosustava te na primjenama novih morskih tehnologija. Posebice nam je bitan projekt InnovaBlue, koji je financiran iz programa Interreg Adrion, putem kojeg želimo širiti mrežu članova i korisnika našeg ekosustava i na zemlje regije ADRION. Uspostavili smo i Living Lab Adriatic Sea, što označava mrežu lokacija i infrastrukture na Jadranskom moru gdje različite tvrtke i znanstveno-istraživačke institucije iz EU mogu testirati nove inovativne morske tehnologije u realnom okruženju. U listopadu ove godine imat ćemo priliku ugostiti multinacionalnu kompaniju Rosen Group, koja se bavi monitoringom podvodne infrastrukture. Oni će dva tjedna na području Šibensko-kninske županije testirati svoj prototip podvodnog drona.
Plava ekonomija, tvrdite, čini 25 posto BDP-a. Koliko su Hrvati toga svjesni? Koliko u tom segmentu vide priliku?
- Moramo biti svjesni da 80 posto toga čini turizam, što pokazuje koliko je velik potencijal za rast u drugim sektorima plave ekonomije kao što su akvakultura, obnovljivi izvori energije (plutajuće vjetroelektrane, solarne elektrane, energija valova), mala i specijalizirana brodogradnja... No, svi ti sektori za svoj rast moraju i povećati korištenje prirodnog resursa tj. mora. Kako bi to mogli, moraju uvesti inovativne tehnologije u svoje proizvodne procese da bi bili održiviji spram mora, ali isto tako osnažiti praćenje utjecaja na more. Upravo digitalna i zelena transformacija zahtijevaju razvoj inovativnih morskih tehnologija i upravo tu vidimo najveći potencijal rasta za naše tvrtke (Underwater internet of things, autonomna površinska plovila, električne i ostale propulzije, senzorika, IoT, podvodna robotika itd.).
Očekuje se da će razina mora do 2050. godine porasti 12 posto. Koliko ovaj i slični projekti mogu usporiti ili čak zaustaviti taj rast?
- Utjecaji koji proizlaze iz klimatskih promjena u ovom su trenutku izazov koji se sve više pokazuje kroz različite negativne vremenske utjecaje. Jadran je kao vrlo zatvoreno i plitko more izrazito pod utjecajem klimatskim promjena. Kako sada stvari stoje, smatramo da ćemo se više morati prilagođavati i razvijati nove vrste tehnologija koje će nam omogućiti prilagodbu nego što možemo zaustaviti negativan utjecaj. Isto tako, to smatramo prilikom da budemo lideri u razvoju takvih rješenja jer upravo je to izazov koji se događa nama direktno.