VELIKO ISTRAŽIVANJE

Najbolja gospodarstva svijeta digitalne su nacije: Evo kako stoji Hrvatska

IMD Izvješće o digitalnoj konkurentnosti bi trebao biti značajan dokument gospodarske diplomacije, smatra Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP-ICT Udruge

Ilustracija

 Kiyoshi Takahase Segundo/Alamy/Alamy/Profimedi

Nalazi ovogodišnjeg IMD-ove Svjetske ljestvice digitalne konkurentnosti (WDCR) daju uvid u to kako različite zemlje pristupaju digitalnoj transformaciji u doba umjetne inteligencije (AI). Drugim riječima, što je potrebno da nacije budu istinski digitalne, što je sve važnija osobina u vrijeme kada pojava ove tehnologije već transformira društvo.

Najbolja gospodarstva na ovogodišnjoj ljestvici su ona koja se mogu smatrati "digitalnim nacijama", tj. zemlje koje omogućuju puno usvajanje digitalnih tehnologija, uključujući AI, od strane vlada, tvrtki i pojedinaca.

“Iako ne mjerimo specifične pokazatelje umjetne inteligencije, ta tehnologija stoji u središtu nekoliko podčimbenika koje ocjenjujemo: talent, regulatorni i tehnološki okviri te prilagodljivi stavovi i poslovna agilnost. Na razini podataka, kvaliteta digitalne regulacije, raspoloživo financiranje za razvoj tehnologije i stupanj agilnosti poduzeća, sve su to podatkovne točke koje su uključene u umjetnu inteligenciju,” objašnjava profesor Arturo Bris, direktor IMD-ovog Svjetskog centra za konkurentnost.

Tehnologija umjetne inteligencije i briga o nacionalnoj sigurnosti u središtu su još jednog značajnog trenda koji se opaža na ljestvici: sve veći fokus na kibernetičku sigurnost. Od 4000 viših rukovoditelja diljem svijeta koji su odgovorili na anketu WDCR-a, samo 5% njih je reklo da u protekloj godini nisu implementirali nikakve nove mjere kibernetičke sigurnosti.

“Kibersigurnost postaje jasan primjer potrebe za procjenom prednosti i mana AI-a i zauzimanjem vrlo promišljenog pristupa njezinom optimalnom korištenju. Zemlje to ne mogu učiniti izolirane, već se moraju osloniti na regionalne, pa čak i globalne institucije da to učine,” kaže Bris.

SAD ponovno na vrhu

Nakon što su prošle godine pale na drugo mjesto po prvi put od početka izdavanja WDCR-a 2017., Sjedinjene Američke Države su se ove godine vratile na prvo mjesto sa snažnim rezultatima u sva tri čimbenika: znanje, tehnologija i spremnost za buduće izazove. Nizozemske je napredovala četiri mjesta i zauzela drugo mjesto, a odmah iza nje je Singapur, koji je zauzeo prvo mjesto u tehnološkom faktoru.

Sveukupni lider Svjetske ljestvice digitalne konkurentnosti za 2022., Danska je pala na četvrto mjesto, uglavnom zbog pada spremnosti za buduće izazove i tehnoloških čimbenika. Švicarska, prvoplasirana ekonomija u faktoru znanja, zadržala je svoju poziciju i zaokružuje prvih 5 prvoplasiranih.

Hrvatska

Hrvatska je ove godine pala za jedno mjesto na Svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti i sada zauzima 44. mjesto od ukupno 64 promatrana gospodarstva. Pri tome je, kao i prethodne godine, ocijenjena kao 40. po čimbeniku znanja, 42. po čimbeniku tehnologije, kao i lani, 50. po spremnosti za buduće izazove, što predstavlja pad za dva mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Unutar čimbenika znanja, posebno je dobro ocijenjen kriterij udjela žena istraživača gdje Hrvatska zauzima 9. mjesto, dok je s druge strane percipiran nedostatak međunarodnog iskustva, gdje je Hrvatska na 59. mjestu.

Kod čimbenika tehnologije, Hrvatska je najlošije plasirana, na 61. mjestu, po razvoju i primjeni tehnologije, dok je na izvrsnom 6. mjestu po investicijama u telekomunikacije.

I naposljetku, Hrvatska i dalje bilježi najlošije rezultate u segmentu spremnosti za buduće izazove, gdje se nalazi pri dnu ljestvice: u segmentu javno-privatnih partnerstava na 61. mjestu, stavovima prema globalizaciji na 59. i po transferu znanja na 58. mjestu.

Svi ovi podaci, objedinjeni, doveli su do pada položaja Hrvatske s 43. na 44. mjesto na Svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti za 2023.

„Ovogodišnji pad za jedno mjesto na IMD Svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti potiče nas na dublje promišljanje o strategijama koje trebamo implementirati kako bismo unaprijedili svoj digitalni ekosustav, potaknuli inovacije te ojačali konkurentske pozicije naše zemlje.

Daljnji razvoj digitalne infrastrukture, poticanje istraživanja i razvoja općenito, ali i u području umjetne inteligencije, te jačanje digitalnog poduzetništva nameće se kao imperativ.

U uvjetima stalne geopolitičke nestabilnosti, te uzimajući u obzir negativne demografske trendove, intenziviranje suradnje između akademske zajednice, privatnog sektora i Vlade nužna je pretpostavka izgradnje snažne digitalne nacije koja će biti sposobna prilagoditi se brzim promjenama u digitalnom okruženju“ ističe dr. sc. Ivan Mišetić, v. d. predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

"IMD Izvješće o digitalnoj konkurentnosti bi trebao biti značajan dokument gospodarske diplomacije, jer znamo da strani investitori, bilo privatni bilo institucionalni, vrlo detaljno proučavaju ovakve analize prije nego odluče gdje će investirati. Iako za samu poziciju Hrvatske IMD ističe da dosta negativno utječu demografija, cijene energije i uvođenje nepredviđenog poreza na dobit sektorima koji nisu to trebali snositi, postoji i cijeli set indikatora u kojima smo dobri ili pokazujemo veliki potencijal rasta. S obzirom da je značajan broj indikatora koji se ocjenjuju u ingerenciji Vlade, a da mi kao HUP ICT imamo vrlo jasne policy preporuke utemeljene u direktnim iskustvima te strukturirano predlažemo poboljšanja za rast digitalne konkurentnosti, nadam se da će se već iduće godine vidjeti pozitivni pomaci uslijed već sada poduzetih koraka, a da ćemo u 2024. puno intenzivnije raditi na implementaciji Strategije digitalne Hrvatske 2032. i provedbi akcijskog plana koji bi trebao adresirati puno tema iz IMD potpodručja znanja, tehnologije i buduće spremnosti", istaknuo je Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP-ICT Udruge.

Cjelokupno izvješće dostupno je ovdje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. travanj 2024 15:29