Tri milijarde eura uloženo je u posljednjih nekoliko godina u projekte prometne infrastrukture, a još toliko bi u sljedećem razdoblju Hrvatska mogla imati na raspolaganju iz fondova EU, najavio je jučer u Opatiji ministar prometa Oleg Butković na 7. kongresu Hrvatskog društva za ceste - VIA VITA “Budućnost prometnog sustava RH”.
No, da bi se ta sredstva na vrijeme iskoristila i realizirala, pod hitno treba izmijeniti Zakon o javnoj nabavi, ističe Butković.
- Dosad je najveći problem bio pronaći izvor financiranja. Sada kada imamo novac, moramo čekati više od godinu dana za provedbu natječaja. To je zaista frustrirajuće. Žalbe na natječaje daju tvrtke bez ijednog zaposlenog, koje se bave nekretninama i kupuju vrijeme. Potičem ministra gospodarstva Horvata da krene izmjena zakona. Da se trošak sa 5000 podigne na 100.000 kuna i skrate žalbeni rokovi - otvoreno je govorio ministar prometa koji je prvi put javno iznio nezadovoljstvo zbog sadašnjeg Zakona o javnoj nabavi.
Nelogičnost zakona
Na njega se nadovezao predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić koji na nelogičnosti zakona ukazuje već više od godinu dana. Prema njegovim riječima, jednak ili možda veći problem investitorima je Zakon o gradnji.
- Kad danas krećemo u gradnju 20 km ceste, moramo u katastru riješiti sve granice parcela pokraj kojih bi ona mora prolaziti. Pa neka netko drugi rješava katastar! Nekad je sve rješavao izvođač, a danas je sve palo na leđa investitora - rekao je Škorić zatraživši izmjenu takvog modela jer sadašnji zakon ne tretira gradnju linijske infrastrukture na pravi način.
Na panelu, na kojem se razgovaralo o projektima prometnog sektora, Dario Silić, direktor tvrtke Bina Istra, najavio je gradnju druge cijevi tunela Učka. Prema njegovim riječima, u tijeku su dogovori oko financiranja tog projekta. Prema grubim procjenama, gradnja bi stajala oko 1,5 milijardu kuna. Gradnju bi financirala Bina Istra, a država bi joj produžila koncesijsko razdoblje nad Istarskim ipsilonom. I Silić i Butković najavili su da bi gradnja mogla početi sljedeće godine, a trajala bi između tri i tri i pol godine.
Do kraja godine trebao bi biti objavljen i natječaj za gradnju Vc koridora od Osijeka prema Belom Manastiru, najavio je direktor Hrvatskih autocesta Boris Huzjan. Prema njegovim riječima, postignut je dogovor da će ovaj projekt zajednički financirati EBRD i HBOR. Kako smo pak neslužbeno doznali iz Ministarstva gospodarstva, već se neko vrijeme razmišlja o izmjenama, tj. o uvođenju drukčijih pravila u tijeku žalbenog postupka. No, što bi se mijenjalo i kada bi te izmjene nastupile nismo doznali.
O najvećem projektu na sjevernom Jadranu - davanju u koncesiju Zagrebačke obale govorio je Denis Vukorepa, ravnatelj lučke uprave Rijeka. On je rekao da će sedam velikih svjetskih kompanija koje su iskazale interes za uzimanje Zagrebačke obale u koncesiju sredinom siječnja 2020. biti pozvane da daju konačne ponude. Prema njegovim riječima, Luka Rijeka jedina je luka na sjevernom Jadranu koja ima višak slobodnih kontejnerskih kapaciteta.
- To nam omogućuje da u sljedećih pet do sedam godina postanemo vodeća luka u kontejnerskom prometu na Sjevernom Jadranu. Da u prometu čak prestignemo Kopar - optimističan je Vukorepa.
Ulaganja u željeznicu
Prem riječima ministra Butkovića, sljedeće razdoblje trebalo bi biti razdoblje ulaganja u željeznicu. Velikih projekata ne nedostaje, no realizacija tih projekata malo će značiti bez restrukturiranja svih tvrtki unutar tog sektora. Pismo sektorske politike koje bi definiralo model restrukturiranja trebalo je biti usvojeno još u lipnju, no još ga nema. Butković je otvoreno priznao kako je zbog različitih interesa unutar HŽ Putničkog prometa, HŽ Infrastrukture i HŽ Carga teško uskladiti model restrukturiranja. No, suglasnost je postignuta. Drugi problem su sindikati s kojim suglasja nema i očito je da će se bez sindikalne suglasnosti ići u restrukturiranje.
- Pismo sektorske politike je gotovo - istaknuo je Butković. Nije želio otkrivati detalje programa, ali je istaknuo da će sve tvrtke drastično morati promijeniti način poslovanja jer se ono i danas vodi kao u neka bivša vremena. - U odnosu na cestarski sektor, restrukturiranje u željezničkom sektoru bit će bolnije i dugotrajnije - poručio je ministar prometa.