Godina za nama po broju turista nadmašila je 2022. i ujedno se izjednačila s pretpandemijskom 2019.
Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom čarteru, u Hrvatskoj je u 2023. ostvareno više od 20,6 milijuna dolazaka i 108 milijuna noćenja, što je devet posto više dolazaka i tri posto više noćenja u odnosu na godinu ranije.
Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Njemačke (23,6 milijuna noćenja), dok su domaći s 13 milijuna noćenja na drugome mjestu. Slijede gosti iz Slovenije (10,6 milijuna noćenja), Austrije (8,4 milijuna noćenja), Poljske (6,7 milijuna noćenja), Češke (5,5 milijuna noćenja), Italije (4,2 milijuna noćenja), Ujedinjenog Kraljevstva (3,7 milijuna noćenja), Mađarske (3,6 milijuna noćenja), Slovačke (3,3 milijuna noćenja) i Nizozemske (3,1 milijun noćenja). Najpopularniji destinacije bili su Rovinj, Dubrovnik, Poreč, Split i Umag.
Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac kaže da su zadovoljni turističkim prometom i ostvarenim financijskim rezultatima.
- Imali smo najbolju predsezonu u povijesti te iznimno uspješnu posezonu, što je pokazatelj da smo na dobrom putu ostvarenja cjelogodišnjeg turizma, što je jedan od naših glavnih strateških ciljeva - rekla je Brnjac. Istaknula je i da je donesen prvi krovni Zakon o turizmu koji je pružio alate za upravljanje turizmom u smjeru održivosti.
- Stvorili smo sve preduvjete da 2024. godinu dočekamo s velikim optimizmom za još snažniju realizaciju svih naših ciljeva - dodala je.
Gledano po županijama, najviše turista za mjesto noćenja izabralo je Istru (30 milijuna, odnosno dva posto više nego 2022.), Splitsko-dalmatinsku županiju (20,2 milijuna noćenja što je tri posto više) te Kvarner (18,5 milijuna noćenja). Poraste bilježe Zadarska, Dubrovačko-neretvanska i Ličko-senjska županija, a na kontinentu je došlo do porasta od čak 13 posto. Ipak, važno je naglasiti kako kontinentalna Hrvatska i dalje ima relativno malo dolazaka - dok je u Zagrebu prošle godine noćilo ukupno 2,5 milijuna gostiju, ostatak kontinentalnog kraja zajedno je imao samo sto tisuća više.
Povećanje koje je zabilježeno u prosincu još je izraženije - u odnosu na zadnji mjesec 2022. bilo je 17 posto više dolazaka (ukupno 394 tisuće) i deset posto više noćenja (ukupno 938 tisuća). Najviše noćenja ostvarili su domaći gosti (316 tisuća noćenja), gosti iz Slovenije (99 tisuća noćenja), Austrije (85 tisuća noćenja), Bosne i Hercegovine (66 tisuća noćenja), Njemačke (62 tisuće noćenja) i Italije (47 tisuća noćenja). Najpopularnije destinacije u prosincu su Zagreb, Opatija, Split, Dubrovnik, Poreč, Rovinj i Zadar. Novu godinu je u Hrvatskoj dočekalo gotovo 90 tisuća gostiju (oko 12 posto više nego godinu ranije).
- Hrvatska je u prošloj godini dodatno učvrstila svoju poziciju kao jedna od najpoželjnijih europskih destinacija, a navedeno osim rezultata turističkog prometa dokazuju i drugi pokazatelji, poput prihoda od turizma koji također rastu i za koje se predviđa da će biti rekordni - izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice. Očekuju da će 2024. biti izazovna godina, ali i godina u kojoj će hrvatski turizam zadržati konkurentnost.