Na Wall Streetu je u srijedu S&P 500 indeks pao peti dan zaredom, što je ponajviše posljedica pritiska na financijski sektor jer se ulagači plaše uvođenja strožih regulacija kada demokrati preuzmu kontrolu nad Zastupničkim domom Kongresa.
Dow Jones skliznuo je 205 bodova ili 0,81 posto, na 25.080 bodova, dok je S&P 500 oslabio 0,76 posto, na 2.701 bod, a Nasdaq indeks 0,90 posto, na 7.136 bodova.
Najviše je jučer pao, 1,4 posto, S&P indeks financijskog sektora nakon što je demokratska zastupnica Maxine Waters, koja bi u Kongresu trebala postati predsjednica odbora za financije, kazala da se zalaže za stroža pravila u financijskom sektoru.
Istaknula je da je zabrinuta nastojanjima Feda da smanji kapitalne i zahtjeve po pitanju likvidnosti te da bi središnja banka trebala energičnije nadzirati velike banke.
Oštro je jučer pao i tehnološki sektor, za 1,3 posto, što je ponajviše posljedica pritiska na dionicu Applea peti dan zaredom. Ulagači se plaše da je prodaja iPhonea, glavnog proizvoda tog tehnološkog diva dosegnula vrhunac, pa je cijena dionice Applea skliznula daljnjih 2,8 posto.
S druge strane, podršku tržištu pružio je oporavak cijena nafte nakon što su dan prije pale više od 7 posto i pritisnule dionice u energetskom sektoru.
Ulagače ohrabrio plan za Brexit
Ulagače je ponešto ohrabrilo i to što su Europska unija i Velika Britanija usuglasile nacrt sporazuma o Brexitu i što je britanska premijerka Theresa May dobila podršku ministara za taj dogovor o izlasku Britanije iz EU-a.
„Jasnoća u vezi Brexita pružila je podršku širem tržištu, pa su dionice u nekim sektorima porasle. No, financijski je sektor pritisnuo tržište”, kaže Ryan Larson, direktor u tvrtki RBC Global Asset Management.
Tako je na Wall Streetu nastavljeno nestabilno trgovanje, koje obilježava posljednje tjedne. U listopadu su na najvećoj svjetskoj burzi cijene dionica oštro pale jer ulagači nisu bili skloni riziku zbog trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine, usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava i povećanja kamata američke središnje banke.
Početkom studenoga tržište se ponešto oporavilo, posebice nakon izbora za američki Kongres, zbog čega je jedan od razloga nesigurnosti uklonjen s tržišta. Međutim, posljednjih je dana tržište ponovno pod pritiskom jer su gotovo svi razlozi koji su u listopadu izazvali pad cijena dionica i dalje prisutni.
Rast na azijskim burzama
I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,28 posto, na 7.033 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,52 posto, na 11.412 bodova, a pariški CAC 0,65 posto, na 5.068 bodova.
Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica porasle, nakon tri dana pada, jer se ulagači nadaju ublažavanju trgovinskih tenzija između Kine i SAD-a, dok su cijene nafte ponovno u silaznoj putanji.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati u plusu 0,4 posto, nakon tri dana pada. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,3 posto, a blago su pale i cijene dionica u Singapuru. Burzovni indeksi u Australiji, Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu porasli su, pak, između 0,1 i 0,8 posto.
Azijske ulagače ohrabrila je vijest da je Kina dostavila pisane odgovore na zahtjeve SAD-a u vezi trgovinskih odnosa, što je potaknulo nadu ulagača u ublažavanje tenzija između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava. No, izvori iz Washingtona nisu medijima dali nikakve druge detalje o tim odgovorima.
Analitičari kažu da je dobro da Peking i Washington vode neformalne razgovore prije sastanka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i Kine Xi Jinpinga krajem ovoga mjeseca. Malo tko očekuje da će se već na tom sastanku postići trgovinski dogovor, no ulagači se nadaju da se čelnici dvaju zemalja mogu dogovoriti o smanjenju tenzija dok bi se vodili daljnji pregovori.
Pad cijena nafte
S druge strane, loše na tržište utječe nastavak pada cijena nafte, nakon što su jučer blago porasle.Cijena barela na američkom tržištu pala je jutros 0,6 posto, na 55,90 dolara. Na londonskom je tržištu, pak, barel pojeftinio 0,5 posto, na 65,90 dolara.
Cijene su nafte već tjednima pod pritiskom zbog strahovanja ulagača od rasta proizvodnje 'crnog zlata' u SAD-u i nekim drugim najvećim svjetskim proizvođačima, dok se, s druge strane, rast najvećih svjetskih gospodarstava usporava, što znači da bi mogla oslabiti potražnja za energentima.
Od početka listopada, kada su dosegnule najviše razine u četiri godine, cijene su nafte potonule gotovo 25 posto.
A na valutnim je tržištima dolar i jutros oslabio, drugi dan zaredom, nakon što je početkom tjedna prema košarici valuta dosegnuo najvišu razinu u 16 mjeseci. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 96,87 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 97,05 bodova.
Pritom je tečaj američke u odnosu na japansku valutu skliznuo s jučerašnjih 113,95 na 113,50 jena.Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla na 1,1325 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila na 1,1305 dolara.