Nakon prosvjeda dostavljača Wolta nezadovoljnih uvjetima i zaradom, kojima su se u manjoj mjeri priključili i dostavljači s drugih digitalnih platformi, jučer je u nadležnom ministarstvu opet održan sastanak s prosvjednicima, a prije toga, u srijedu, i s predstavnicima Wolta, Ubera, Bolta, Glova i drugih. Kako saznajemo, na tapeti je uglavnom model poslovanja preko posrednika, tzv. agregatora, kao i uvjeti za samozapošljavanje.
Sada je na tržištu džungla. Ministarstvu rada trenutno nije poznat čak niti broj tih tvrtki agregatora u Hrvatskoj, a kamoli radnika koje one zapošljavaju preko ugovora o radu, ili pak samozaposlenih. Rečeno nam je da su zatražili popis posrednika od platformi, a to bi trebalo pomoći i inspektorima da provjere što se zbiva na tržištu rada, posebno vezano za pritužbe dostavljača o učestalom kršenju prava iz ugovora o radu, neregularnim otkazima i slično. Ministarstvo je dobilo pritužbe i da je dio radnika iz trećih zemalja dobio dozvole za rad kao da je u pitanju deficitarno zanimanje, dok dostavljači nisu na takvom popisu.
Tko su poslodavci?
Generalni direktor Wolta za Hrvatsku Marin Šušnjar tvrdi da oni posluju po zakonu, da je nezadovoljnih "partnera dostavljača" manjina, a "partnere tvrtke" (agregatore) nadziru i raskidaju ugovore ako su nekorektni (navodi da je lani 30-40 ugovora raskinuto). Naknade za dostave neće dizati, što je jedan od zahtjeva prosvjednika.
"Dizanje naknade za 30 posto bilo bi neodrživo. Neto primanja dostavljača su viša od minimalne, pa i medijalne plaće. Od partner tvrtki imamo podatak da je to 800-1200 eura, bez bonusa i napojnica, a iznos ovisi o efikasnosti osobe", kaže. Nezadovoljstvo je, prema njegovim riječima, rezultat provođenja Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada (stupio je na snagu ove godine), zbog čega dostavljači sada mogu raditi maksimalno 40 sati tjedno, a tako moraju biti i prijavljeni. "Zato su se dostavljačima smanjila primanja. Kad prijeđu dozvoljenu satnicu, privremeno ih se isključuje s aplikacije", kaže Šušnjar.
Do sada su, kako su nam to rekli i neki od dostavljača, bili prijavljeni na daleko manji broj sati, što znači i s malim davanjima za poreze i doprinose, a onda "na crno" radili koliko su mogli izdržati.
Dodatna promjena je da je Wolt odlučio da uopće više ne sklapa nove ugovore sa samozaposlenim dostavljačima (kao obrtnicima ili vlasnicima jdoo-a), nego posluje samo preko agregatora koji od svakoga uzimaju proviziju od pet do 10 posto. Šušnjar kaže da tu praksu neće mijenjati iz operativnih razloga. Kako saznajemo, u tom smjeru ići će i druge digitalne platforme jer, čini se, tako izbjegavaju da ih Porezna uprava propituje oko "lažnog samozapošljavanja". Hoće li tu Ministarstvo financija ponuditi neke ustupke oko uvjeta, ostaje da se vidi.
S druge strane, ni s onima koji rade preko ugovora o radu platforme kažu da nemaju ništa jer sebe ne smatraju njihovim poslodavcima. Platformskim radnicima su, tako ispada, u Hrvatskoj poslodavac isključivo agregatori. Ono što Wolt radi, kaže Šušnjar, jest da prilikom izdavanja opreme traži na uvid ugovor o radu i dokaz o prijavi na mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Inspekcijski nadzor
Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata, odnedavno nastoji sindikalno organizirati dostavljače. Smatra, međutim, da paralelno iz ZOR-a treba izbaciti agregatore te da se pregovara s digitalnim platformama, jer one određuju sve uvjete i moraju biti odgovorne za sve obveze prema radnicima koje proizlaze iz radnog odnosa. No, iz Ministarstva kažu da "agregatori na hrvatskom tržištu rada nisu ništa drugo do poslodavci koji se bave određenom djelatnosti, zapošljavaju radnike (dostavljače), i zakonom im se ne može zabraniti gospodarska aktivnost". Dodaju da njihovo "nepoštivanje zakonskih odredbi kojima se uređuju obveze prema radnicima i prema državi može biti, i već je i sada, predmet inspekcijskih nadzora". ZOR kaže da su platforme "solidarno odgovorne", ali se "mogu osloboditi" te odgovornosti dokažu li da agregator uredno izvršava obveze prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, redovno podmiruje trošak plaće i nema porezni dug.
