Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna oštro pale jer središnje banke zapadnih zemalja podižu kamatne stope kako bi suzbile inflaciju, što će usporiti rast gospodarstava i oslabiti potražnju za ‘crnim zlatom‘.
Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 7,9 posto, na 93,02 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 6,7 posto, na 86,87 dolara.
Pad cijena ponajviše je posljedica strahovanja trgovaca da će zaoštravanje monetarne politike u zapadnim zemljama izazvati usporavanje rasta gospodarstava, a možda i recesiju.
A zbog toga se očekuje slabljenje potražnje za naftom.
Američko je gospodarstvo tehnički već u recesiji, a zbog energetske krize recesija prijeti i zemljama Europe.
Unatoč tome, i američki Fed i Europska središnja banka primorani su povećati kamatne stope kako bi suzbili visoku inflaciju.
"Američki Fed i ECB će po općoj procjeni značajno podići kamatne stope u rujnu, vjerojatno za čak 0,75 postotnog boda, a to tjera investitore u dionice u bijeg. Nafta slijedi trend, barem zasad", objašnjava Tamas Varga iz tvrtke PVM Oil Associates.
Trgovce zabrinjavaju i stroge mjere suzbijanja covida-19 u Kini.
Grad Chengdu u četvrtak je naredio zatvaranje koje je pogodilo niz proizvođača, primjerice, Volvo.
Novi podaci pokazali su, pak, da je aktivnost u kineskoj industriji u kolovozu pala prvi puta u tri mjeseca zbog slabljenja tržišta, nestašice struje i epidemije covida-19.
To, kao i kriza sektora nekretnina, signaliziraju nevolje i u trećem tromjesečju, nakon pada aktivnosti u razdoblju od travnja do lipnja u odnosu na početak godine.
"Najnovije su naznake slabljenja rasta pad aktivnosti u kineskoj industriji u kolovozu i slabiji rast uslužnog sektora nego što se očekivalo", rekao je Tamas Varga.
Uz to, negativno na cijene utječe snažan dolar jer zbog toga nafta postaje skuplja za kupce u drugim valutama.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošloga tjedna 0,7 posto, na oko 109,50 bodova, novu najvišu razine u 20 godina.
S druge strane, podršku cijenama pruža moguće smanjenje proizvodnje OPEC-a. OPEC i partneri sastat će se 5. rujna kako bi razmotrili proizvodnu politiku, a neke članice inicijative traže smanjenje proizvodnje.
Tržište prati i razgovore u skupini najrazvijenijih gospodarstava svijeta G7 o ograničenju cijena ruske nafte. U zajedničkoj izjavi ministri financija iz G7 u petak su pozvali sve zemlje koje uvoze rusku naftu da se pridruže toj mjeri.
Srž ideje je primorati Rusiju da ubuduće naftu velikim kupcima, poput Indije, prodaje po mnogo nižoj cijeni. To bi smanjilo pritisak na svjetsko tržište nafte i ublažilo učinak ukrajinskog rata na cijenu energije, smatraju članice G7, a s druge strane, Rusija ne bi više profitirala iz rasta cijene nafte kojom financira svoj ratni stroj.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte, ponajviše zbog rata u Ukrajini, porasle više od 15 posto.