Analiza Globusa

Možda bi u Zagrebu ili Ljubljani mogla nastati crossover burza

Pravni status kriptovaluta i blockchain tehnologije u Europi je tek djelomično reguliran

U tjednu kad je vrijednost bitcoina pala ispod 4000 dolara - dakle na najnižu razinu u zadnjih godinu dana, pa zvuči posve nevjerojatno da je u prosincu prošle godine bila dosegla čak 20 tisuća dolara - u Zagrebu je sve brujalo o kriptovalutama i blockchain tehnologiji. Oko tisuću ljudi dva se dana od jutra do večeri guralo prostorima Laube, gdje je splitski softveraš Ivan Burazin prvi puta organizirao fintech konferenciju (Shift Money) i doveo goste-predavače koji u inozemstvu već naveliko transformiraju financijsku industriju.

Burazin je suosnivač startupa Codeanywhere - ove godine prihod mu raste 40 posto, u Hrvatskoj zapošljava deset ljudi i ima sjedište u San Franciscu – a u Splitu inače godinama organizira Shift Developer konferencije. Ovo mu je bio prvi takav izlet u Zagreb i financijsko-tehnološku industriju. Inspirirale su ga, kaže, vodeće europske konferencije u tom sektoru, one u Amsterdamu i Dublinu. “Još nema definirane vizije kamo fintech točno ide, to je područje jako široko, ali neki startupovi su već zauzeli pozicije. Jasno je i da generacija milenijaca traži nove usluge te da nije zadovoljna s današnjim bankama, a u tu se priču guraju i kriptovalute”, kaže Burazin. On sam, primjerice, za slanje novca između američke i hrvatske tvrtke već izbjegava banku - koristi TransferWise, jedan od popularnih novih servisa koji mu, primjerice, uštedi 1000 kuna na svakih 30 tisuća kuna koje pošalje.

Oni koji vjeruju u bitcoin (i ostale kriptovalute) te samo čekaju njegov novi uzlet, o tome su u Laubi mogli razgovarati s domaćim i slovenskim vlasnicima kripto mjenjačnica i burzi koji su tamo “razvili” svoje štandove. Ostali? Informirali su se o poslovnoj primjeni blockchain tehnologije, budućnosti bez gotovine i novim aplikacijama za mobilno plaćanje (norveška tvrtka Auka je, primjerice, najavila da će početkom 2019. u Hrvatskoj lansirati aplikaciju za mobilna plaćanja Settle), kao i tzv. otvorenom bankarstvu koje u Europi nastupa iduće godine s novom direktivom o platnim uslugama PSD2, koja bankarske sustave otvara trećim igračima iz tehnološkog sektora. Među znatiželjnicima u publici su bili i predstavnici svih domaćih banaka, velikih i malih, a našao se čak i jedan ministar. “Financija ili gospodarstva?” pitamo. “Ne, ne, tu je bio ministar rada i mirovinskog sustava”, kaže nam Burazin. Ni njemu nije bilo jasno zašto ih je obišao baš taj ministar, ali svakako je pohvalno da je bio barem jedan, da prenese u Banske dvore glas o razvojnim trendovima.

Recimo, od direktora IBM-ova Blockchain Laba Nitina Gaura moglo se čuti nekoliko zanimljivih konstatacija (primjerice, da blockchain tehnologija zasad rješava dva ključna problema: skraćuje vrijeme provođenja transakcija i jača poslovno povjerenje) te neke projekcije od kojih se zavrti u glavi. Očekuje da će blockchain imati utjecaj na vrijednost stvari i usluga kao što je Internet imao na informacije: već do 2025. godine će 10 posto globalnog BDP-a biti pohranjeno na blockchainu ili s povezanim tehnologijama. Do te godine će blockchain donijeti 176 milijardi dolara dodane vrijednosti biznisu, a do 2030. godine će to eksplodirati na 3,1 bilijun dolara jer će omogućiti razvoj novih poslovnih modela i modela vrijednosti (Gaura govori o “tokeniziranju imovine”), promjene u raz­nim industrijama, još neviđene amazone, fejsbuke, guglove i ostale. Procijenjena veličina tržišta te tehnologije bit će 2021. godine oko 2,3 milijarde dolara. Prošle i ove godine 17 posto banaka odlučilo je krenuti u primjenu blockchaina…

U Hrvatskoj na razini javnih institucija o toj “pojavi” glasno razmišlja tek Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, koji tu vidi i potencijal za oživljavanje domaćeg tržišta kapitala. Kada bi se nešto stvarno moglo pokrenuti, doduše, nije baš jasno jer je pravni status kriptovaluta i BCT tehnologije u Europi tek djelomično reguliran. Kako i sam kaže, dodatni razvoj u tom segmentu tek se iščekuje. Primjerice, investicijska je zajednica zainteresirana oko potencijala i reguliranja kripto ETF-ova (fondova), a u Hrvatskoj se ulagači dodatno pitaju i kakvi su planovi trenutačnog 20-postotnog vlasnika Zagrebačke i Ljubljanske burze, misterioznog malezijskog investitora Zong Xin Yeapa koji se navodno bavi i blockchain tehnologijom i kriptovalutama, kao i njegov hrvatski partner, Milan Horvat. Neki tako misle da bi možda u Zagrebu ili Ljubljani mogla nastati “crossover” burza između starog i novog, odnosno klasičnog financijskog i kripto svijeta, ako novi investitor dođe do većeg vlasničkog udjela u Burzi.

Žigman je nedavno na konferenciji mirovinskih fondova i Zagrebačke burze u Rovinju naveo da je dosad globalno osnovano više od 500 fondova specijaliziranih za investiranje u kripto i blockchain tehnologiju s vrijednošću imovine pod upravljanjem iznad sedam milijardi dolara. Potom je pobrojio: petina institucionalnih investitora ove i iduće godine planira pokrenuti poslovanje s kriptovalutama, a TD Ameritrade (najveće investicijsko društvo u SAD-u) uložilo je već u kriptotrgovinsku platformu s ciljem povezivanja Wall Streeta i kriptosustava.

Što se Hrvatske tiče, brojke su skromne, prilike ograničene. Žigmanova je procjena da u Hrvatskoj prihodi od ulaganja u blockchain tehnologiju i kriptovalute vjerojatno prelaze 300 milijuna kuna u 2017. godini. Uglavnom se to odnosi na ulaganja u bitcoin. Sada mu je popularnost splasnula, nema navale, ali u mjenjačnici Bitcoin Store vjeruju da će biznis opet krenuti jer je bitcoin i dosad imao uspona i padova, volatilnost mu je konstanta. Tomislav Vlajić i Šime Bakić, vlasnici Bitcoin Storea i kriptoburze Bitkonan, uveli su ove godine i inovaciju: u njihove mjenjačnice u Splitu i Zagrebu može se doslovce ušetati i gotovinom kupiti bitcoine. Potom, kako su nam demonstrirali na štandu na konferenciji Shift Money, dobijete svoj isprintani papirnati “novčanik” na kojem su javni i privatni ključ pomoću kojih pristupate kupljenim bitcoinima. Time su, smatraju, i ljudima koji nisu informatički pismeni uspjeli približiti kriptovalute jer imaju u rukama nešto “konkretno”. Barem tako izgleda.

Tekst u potpunosti preuzet iz tiskanog izdanja Globusa

Naslovnica Globusa

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. listopad 2021 22:20