Ilustracija
 Ante Čižmić / Hanza Media
Zaprimanje zahtjeva do 31.5.

Moratorij je dosad zatražilo svako 13. zaduženo kućanstvo

Od solemnizacije je odustala i Hrvatska poštanska banka i time se pridružila grupi koju sad čine OTP, Privredna banka Zagreb i Erste banka JAVNI BILJEŽNICI IPAK ODUSTALI OD SVOJE NAKNADE Doznajemo koliko je zaduženih Hrvata zatražilo odgodu otplate kredita. Činilo se da je interes velik na početku, ali sada...
Piše: Marina KlepoObjavljeno: 21. travanj 2020. 15:05

Javni bilježnici na kraju su se odazvali pozivu banaka i pristali sniziti svoj dio troška solemnizacije aneksa ugovora o kreditu, a odluka je donesena u dogovoru strukovne komore s Ministarstvom pravosuđa.

Trošak

Tako će tijekom trajanja pandemije koronavirusa primjenjivati snižene tarife “prema kojima im pripada najviša moguća nagrada od 400 kuna za kredite iznad 550.000 kuna, dok najniža nagrada iznosi 125 kuna”.

Trošak solemnizacije aneksa ugovora sastoji se od nagrade javnom bilježniku, koja prema toj tarifi iznosi 25 posto od redovne nagrade, zatim pripadajućeg PDV-a i javnobilježničke pristojbe koja se naplaćuje u korist državnog proračuna. Ako je vrijednost kredita, primjerice, od 75 do 100 tisuća kuna, iznos nagrade javnom bilježniku za solemnizaciju aneksa ugovora prema aktualnoj tarifi iznosi 156,25 kuna, a tom iznosu treba dodati PDV i pristojbu.

Prije te odluke javnih bilježnika, prema “informativnom izračunu” Erste banke, pri odgodi otplate stambenog kredita od 65 tisuća eura na 20 godina, trošak solemnizacije iznosio bi oko 500 kuna.

Predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore Zvjezdana Rauš Klier je rekla kako su javni bilježnici svjesni situacije, ekonomskih i životnih prilika u kojima su se našli građani i poslovni subjekti.

Različite politike

- Osjećamo profesionalnu i moralnu obvezu da im koliko je to moguće olakšamo taj teret i pokažemo maksimalnu empatiju i socijalnu osjetljivost u ovom, za sve, teškom razdoblju - rekla je predsjednica HJK. Premda su u početku zauzele stav da je solemnizacija nužan korak ugovaranje moratorija na stambene kredite, banke su se po tom pitanju ipak razišle i provode različite politike. Tako OTP banka, primjerice, uopće ne traži solemnizaciju, iz PBZ-a su poručili da se ugovaranje odgode otplate kredita za građane provodi “bez naknade i bez troškova solemnizacije dodatka ugovoru”, a Erste banka ostaje pritom da je solemnizacija nužan korak u slučaju stambenih kredita, a trošak će snositi sama. Jesu li se, možda, predomislile, pitali smo i druge veće banke (Zagrebačka banka, Raiffeisen banka, Addiko banka, Hrvatska poštanska banka). Pozitivno je odgovorila Hrvatska poštanska banka.

Nužan korak

- S ciljem olakšavanja situacije klijentima, HPB ne traži solemnizaciju aneksa ugovora za klijente kojima je odgoda otplate kredita neophodna zbog izvanredne krizne situacije te i na taj način smanjujemo troškove svojih klijenata - poručuju iz banke. Addiko banka, pak, pozdravlja odluku javnih bilježnika o snižavanju troška i podsjeća da je solemnizacija aneksa ugovora “nužan korak”, potreban samo u onim slučajevima kada je inicijalni ugovor solemniziran. Većinom su to stambeni krediti, “što znači da je takvih kredita manji broj u ukupnom kreditnom portfelju banaka”.

10 posto dužnika

Prema podacima koje je iznijela Hrvatska udruga banaka, zahtjev za moratorijem na otplatu kreditnih obveza podnijelo je gotovo 30 tisuća građana i 9,5 tisuća tvrtki. Kada je riječ o strukturi kredita čiju otplatu građani žele prolongirati, podaci banaka upućuju da se gotovo 90 posto zahtjeva odnosi na gotovinske kredite za koje nije niti potrebna solemnizacija. U tom slučaju trošak predstavlja mjesečno obračunata redovna kamata koja će se plaćati nakon isteka moratorija, među ostalim tako da će se rasporediti na onoliko mjesečnih obroka koliko je preostalo redovnih anuiteta do konačne otplate kredita.

Iako prve brojke upućuju na to da je interes za moratorij velik, grube procjene govore da se za taj korak odlučilo manje od 10 posto dužnika. S obzirom da stambene kredite ima oko 100.000 kućanstava, a gotovinske njih oko 300.000, proizlazi da je do sada moratorij zatražilo svako trinaesto kreditno zaduženo kućanstvo.

Zaprimanje zahtjeva za građane i poduzeća trajat će do 31. svibnja, a s obzirom na to da su procedure za podnošenje zahtjeva nedavno pokrenute, banke tek očekuju znatniji rast broja zahtjeva. Kako se ispostavilo da je ugovaranje moratorija skup i zahtjevan posao, osobito u slučaju stambenih kredita, pojedini analitičari smatraju da će građani učiniti sve kako bi to izbjegli. Ako im se smanje primanja, pa čak i privremeno ostanu bez posla, pretpostavlja se da će mnogi nastojati podmiriti kreditnu obavezu iz drugih prihoda, uključujući i štednju. Na kraju, mjere Vlade kojima se sufinanciraju plaće mnogima će ipak pomoći da nastave otplatu kredita, barem neko vrijeme.

Fina će zaustaviti ovrhe nad oko 233 tisuće osoba

Fina je prestala provoditi ovrhe na novčanim sredstvima fizičkih osoba, uključujući i obrtnike, a u skladu s izmijenjenim zakonom kojim se to priječi tijekom posebnih okolnosti (do 17. srpnja 2020. godine), uz mogućnost produljenja za dodatna tri mjeseca. Ovrha se nastavlja provoditi samo u iznimnim slučajevima, primjerice kada fizička osoba ima osnove za plaćanje radi naplate alimentacije.

Ukupno nenaplaćeni dug 244.865 ovršenika fizičkih osoba iznosi 17, 2 milijarde kuna glavnice i 6,7 milijardi kuna kamata. Tijekom ovog i sljedećeg tjedna Fina će za 233.109 osoba bankama dati naloge za deblokadu njihovih računa, a u blokadi će i dalje ostati 8015 ovršenika fizičkih osoba, “budući da su u njihovim očevidnicima evidentirane neke od osnova za plaćanje po kojima se ovrha nastavlja provoditi”.

 

Linker
26. veljača 2021 05:34